Organizacija za političku ekologiju Polekol i inicijativa Pravo na vodu organizovaće 26.03.2021. godine od 18 časova online prezentaciju publikacije i diskusiju pod nazivom „Energija za sve – doprinos pravednoj energetskoj tranziciji u Srbiji“. Diskusija će biti prenošena na Facebook nalogu inicijative Pravo na vodu.
Prijavite se za detalje na ovom linku: https://forms.gle/XXXXrdif8mFwXPgS9 Kako će izgledati tranzicija ka čistijim tehnologijama zavisi samo od nas. Upravljači energetskim sistemom u Srbiji već dugo uspešno izbegavaju pitanje demokratske kontrole nad javnim resursima. Osim uspostavljanja vladavine prava i jačanja institucija, neophodno je ustanoviti čiji su interesi zastupljeni u javnim politikama spram energetike, te ih usmeriti ka zajedničkim potrebama građana i građanki. Zato su istraživači organizacije za političku ekologiju Polekol izradili publikaciju na temu pravedne energetske tranzicije, koja će i biti predstavljena na događaju, pokušavajući da pokrenu i inspirišu diskusiju na nekoliko pitanja: - Može li biti energetske pravde u društvenoj nepravdi - Kome ide profit, a kome sleduju cevi - Šta su pravedne alternative dominantnom diskursu proizvodnje energije iz fosilnih goriva - Kakav je položaj a kakva uloga radnika u energetskoj tranziciji Želja nam je da ova publikacija i diskusija budu prilog preispitivanju potreba, ali ne u megavatima i kilovat-časovima, već u načinu upravljanja proizvodnjom, distribucijom i potrošnjom energije. Na ova pitanja ali i mnoga druga odgovor će pokušati da daju govornici:
Celokupnu publikaciju možete pronaći ovde: Energija za sve nas - doprinos pravednoj energetskoj tranziciji u Srbiji. Istraživanje i diskusija su podržane od strane Fondacije za otvoreno društvo Srbija.
0 Comments
Ujedinjene Nacije proslavljaju 22. marta 2021. Svetski Dan Voda. Zvanična tema tog dana je “Ceniti vodu”, naslov koji bi trebalo da pozove na uzbunu: samo je mali korak između ideje vrednosti i ideje cene! Ipak, dodeljivanje finansijske vrednosti Prirodi je rastući fenomen, koji je upravo kulminirao stavljanjem na listu derivata na berzi najvažnijeg elementa za čovečanstvo i život: vode. Stavljanje vode na tržište robe: zločin protiv života! 7. decembra 2020. godine, najveća svetska berza finansijskih derivata, CME Group, pokrenula je prvo tržište fjučrsa na vodu. Investitori i špekulanti sada mogu da se kockaju sa cenom vode u Kaliforniji. U teoriji, terminski ugovori treba da omoguće borbu protiv nestabilnosti cena i pruže sigurnost poljoprivrednicima. Ali stvarnost je jasno pokazala suprotno. Uticaji „tržišta vode” već sprovedeni u nekoliko zemalja su katastrofalni. U Čileu se reke prodaju na aukciji, a kupuju ih milijarderi koji koriste vodu za masovno navodnjavanje avokada ili snabdevanje rudnika, dok milioni ljudi pokušavaju da prežive, široko rasprostranjenu sušu izazvanu otimanjem vode. U Australiji je tržište vode, koje bi trebalo da podrži ekonomiju i istovremeno spreči rasipanje vode, na kraju podstaklo investitore i poljoprivredne industrije da špekulišu, na osnovu prognoza u vezi sa nestašicom i budućim cenama vode, na štetu malih poljoprivrednika i njihovog pristupa vodi. Zagađenje, prekomerna eksploatacija, komodifikacija, grabež, poremećaj ciklusa ... Svi ovi pritisci već se vrše na vodene ekosisteme zbog našeg produktivističkog modela razvoja. U kontekstu ove široko rasprostranjene vodene krize, kvalitetna voda je sve traženija, a sve ređa: idealna je finansijska investicija za špekulante, jer je svima potrebna za život i ništa je ne može zameniti. Milijarde ljudi još uvek su lišene ljudskog prava na vodu, a milioni malih poljoprivrednika već imaju velike poteškoće u pristupu vodi. Tretiranjem vode kao finansijskog instrumenta ili derivata otvaraju se vrata masovnim špekulacijama i visokim cenama vode pogodujući najmoćnijim ekonomskim akterima. Komodifikacija vode takođe dovodi do povećanog rizika značajanog porasta monokulturnih useva ili žrtvovanja zemljišta za ekološke zločine izazvane agrobiznisom i ekstraktivizmom, što je ekonomski i finansijski mnogo atraktivnije za špekulante. Na ovom unosnom tržištu potrebe ljudi i Prirode nisu prioritet. Budući da je voda izvor života, ne može se smatrati robom, niti finansijskim ulaganjem ili predmetom nagađanja (špekulacija). Obzirom na pretnje koje predstavljaju pandemija i klimatska kriza, ovo moramo što pre shvatiti. Dopuštanje tržištima da diktiraju način distribucije i upravljanja vodom je neprihvatljivo s obzirom na ljudska prava i krajnje je neodgovorno s obzirom na strašnu ekološku i zdravstvenu situaciju u svetu. Zaštitimo vodu, naše zajedničko dobro Iako su UN priznale ljudsko pravo na vodu pre više od deset godina, poziv za buđenje je sada neophodan. Da bi pravo na vodu postalo stvarnost za sve, moramo odbiti ovu čisto ekonomsku i materijalisticko upotrebnu viziju vode. Na brojnim teritorijama ispituju se alternativne politike o vodama potkrepljene poštovanjem ekosistema od kojih zavisimo. Širom sveta ljudi se organizuju kako bi im se priznalo pravo na vodu i zahtevaju njihovo puno učešće u politikama koje se odnose na slivove. Brojne zajednice osuđuju kontrolu vode od strane i za racun privatnih interesa i opiru se projektima koji ugrožavaju vodu u njihovoj zajednici. Drugi vrše pritisak na vlade da priznaju prava reka, glečera i jezera. Zato se ovog Svetskog dana voda udružuju organizacije i zajednice iz svih zemalja, u svoj našoj raznolikosti, da podsetimo ljude da je voda ljudsko pravo i zajedničko dobro. I dalje ćemo to izgovarati na svakom jeziku ako je potrebno: voda je život! Tvrdimo da ljudsko pravo nije uslovljeno sposobnošću ljudi da plate. Tvrdimo da se zajedničkim dobrom ne sme upravljati i kontrolisati tržišnim zakonima. Pozivamo javne vlasti da ispune svoje odgovornosti, usprotive se komodifikaciji života i preduzmu neophodne mere kako bi stavljanje vode na tržište roba bilo ilegalno. Takođe pozivamo sve ljude da traže svoje pravo na vodu, da odbiju kontrolu nad ovim za život bitnim elementom od strane finansijskih aktera, da zaštite ovo zajedničko dobro za život i da doprinesu njegovoj zaštiti za sadašnje i buduće generacije. Usudimo se da preispitamo svoj odnos sa vodom, jer život na Zemlji zavisi od toga! Celokupno saopštenje i spisak svih organizacija koje su podržale ovo pismo možete pronaći ovde. Prevod: Zoe Luijić, Earth Thrive Oko naših voda sve se više steže obruč zagađenja i otuđenja. Od vlasti do investitora, oni koji odlučuju, u vodi prepoznaju samo sredstvo za sticanje profita i recipijent otrova. Voda pripada svima nama, ljudima i prirodi. Zato Inicijativa „Pravo na vodu“ poziva sve da se priključe obeležavanju 22. marta, Svetskog dana voda. Želimo da zajedno pošaljemo poruku, da ne želimo dalje uništavanje i privatizaciju naših voda i sa kojim se sve problemima u Srbiji suočavamo. Zbog epidemiološke situacije, nećemo ugrožavati zdravlje i okupljati se u velikom broju, već predlažemo simboličnu akciju sa fotografijama koje ćemo zajednički objaviti na društvenim mrežama. Budite deo slagalice o vodi! Ideje za učestvovanje:
Kriza prouzrokovana virusom Covid-19 je dodatno istakla važnost pristupa čistoj vodi zarad higijene i javnog zdravlja. Pandemija se koristi kao izgovor za isključivanje velikog broja građana i građanki iz zakonom propisanih procesa učešća u izradi planskih dokumenata i zakona koji direktno utiču na naše vode a time i na kvalitet našeg života. Kako bi se zloupotreba upravljanja vodnim resursima olakšala, sprovodi se privatizacija Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi. Ova javna institucija od ogromnog značaja do sada je bila garant istinitom obaveštavanju stanovništva o stanju voda, a sada joj preti da završi pod upravom privatnika. Umesto stručnog i integralnog upravljanja vodnim resursima - atomizacija nadležnosti, institucija i preduzeća, te prepuštanje delatnosti privatnom sektoru, dovodi do kolapsa sistema. Širom Srbije kroz prste se gleda velikim korporacijama koje protivno zakonu i zdravom razumu ispuštaju toksične materije bez prerade u naše vode time trujući čitave ekosisteme. Zauzimaju se obale, zacevljuju se potoci, reke se dave u smeću. Jedino vodoizvorište glavnog grada, Makiško polje ugroženo je namerama da se na tom mestu izgradi stambeno poslovni prostor sa 800 000 kvadratnih metara megalomanskih projekata i metro koji će promašiti potrebe stanovništva grada. Kao posledica prenamene zemljišta na Makišu, jedna od poslednjih oaza prirode na Dunavu, ključno mesto za zdravlje čitavog rečnog ekosistema, Veliko ratno ostrvo moglo bi biti uništeno izgradnjom nove infrastrukture za crpljenje pijaće vode. Novi projekti izgradnje fabrika za prečišćavanje vode, koji imaju potencijal da reše dugogodišnji problem otpadnih voda u Beogradu sprovode se netransparentno, bez učešća javnosti uz veliko zaduživanje države i za nepoznate tehnologije. Dok se uz zaduživanja kod stranih banaka sprovode nepromišljeni projekti širom zemlje, javna vodoprivreda Srbije zanemarena je i ostavljena bez ulaganja. Za vodne inspektore novca nema, a preko 650.000 građana i građanki Vojvodine koristi vodu zagađenu arsenom, zabranjenu za upotrebu već 17 godina. Svetski dan voda je prilika da se ujedinimo i podignemo glas za odbranu prava na vodu. Preko vode do slobode! Za sve dodatne informacije ili pitanja slobodno nam pišite na [email protected] ili putem FB stranice Pravo na vodu. Doprinos žena u zaštiti životne sredine nezamenjiv je, ali nedovoljno priznat i vidljiv. Teret borbe nose uzbrdo, a posledice zagađenja trpe u podnožju sveta po meri muškaraca. Tražimo da dostojanstven život ljudi i dobrobit planete dobiju zasluženo mesto u prioritetima politika na svim nivoima i pozivamo sve žene da se aktivno uključe u izgradnju ovakvog društva. Bolji svet za žene je bolji svet za sve, uključujući i prirodu. Na žensku brigu za zdravlje, ravnopravnost sa drugim ljudima i zajedništvo sa drugim bićima, do skora se cinično gledalo kao na slabost, emotivnost, iracionalnu politiku nižeg reda. Danas, kada je otpor protiv zagađenja, privatizacije i uništavanja prirodnih javnih bogatstava postao pravo i obaveza svakog savesnog čoveka, ženska perspektiva nam je neophodna da bismo sem bunta - napravili/e i održivu promenu. Borile se za vazduh, šumu ili reku, žene su jednako angažovane na terenu, poseduju i stručnost i iskustvo, posvećene su preko granica koje im društvo nameće. Preuzimaju rizike i izložene su pritiscima i pretnjama uprkos tome što značajno slabije zauzimaju javni prostor u Srbiji, a još manje donose odluke. One znaju koliko je važno povezati stare i izgraditi nove ljude, kako teče komunikacija i kako se brišu sitnosopstvenički interesi zarad zajedničkog dobra. Ne bez razloga, u mnogim krajevima sveta devojke i žene predvode borbu za održivu budućnost. Žene su u većem riziku od posledica svih kriza u životnoj sredini, od lokalnog zagađenja do klimatskih promena. One ostaju gde su, staraju se o bolesnima, starima, nemoćnima. I kada nema hrane pripremaju obrok i kada nema vode brinu o higijeni. Na čelu fronta koračaju takođe i jer same dobro poznaju deblji kraj eksploatacije i nipodaštavanja koje priroda trpi zbog nezajažljivih apetita kapitalista, imperijalista i ostalih predatora. Međunarodni dan žena je praznik podsećanja na hrabre radne žene koje su izborile bolje uslove za sve nas. Ovaj 8. mart dočekujemo u pandemiji izazvanoj intenzivnim kolonizovanjem prirode i neodgovornim odnosom prema drugim vrstama. Krizu je produbilo dugoročno zanemarivanje nekomercijalih sistema javnog zdravstva i farmacije. Prethodne godine ogoljena je važnost nužnih osnovnih zanimanja svugde na planeti - od medicinskih sestara do prodavačica, većinu njih čine žene kojima dugujemo zahvalnost što naša društva ikako funkcionišu. Istovremeno, saterane u privatnu sferu u pandemiji, žene trpe tragično otežali teret partijarhata, od brige o ukućanima, bez vrtića i škola, do porodičnog nasilja. I zato ne želimo poklone i ruže, tražimo ono što svima pripada, čist vazduh i vodu, sačuvanu prirodu, zdravstvenu bezbednost, dostojanstvene poslove koji su dobri i za društvo i za prirodu. Politika brige nije zastareo ideal, ona mora biti naša budućnost! Socio-ekološka revolucija je nužna, njeno kormilo je naše polje borbe. Pozivamo sve žene, koleginice i drugarice, aktivistkinje neznane i znane, da se povežu u solidarnosti, i odlučno preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju životne sredine. Pozivamo sve muškarce da ih u tome bezrezervno podrže i budu im dostojni saborci. Udružene žene, preko pobune do promene! Iva Marković, Organizacija za političku ekologiju Polekol/ Pravo na vodu Žaklina Živković, Organizacija za političku ekologiju Polekol/ Pravo na vodu Anđela Ruvidić, Pravo na vodu Katarina Lević, Pravo na vodu Jelena Ivković, Fondacija za mlade Obrenovca, Pravo na Vodu, Polekol Galina Maksimović, Rekonstrukcija Ženski fond Zorica Skakun, Kreativni aktiv novih avantura (KANA) Snežana Baralić Bošnjak, Ženska mirovna grupa Miljana Nebrigić, profesorka u muzičkoj školi Višnja Baćanović, Gender Hub Slađana Ljubičić, Združena akcija Krov nad glavom Novi Sad/ Ekološki front Novi Sad Marijana Mutavčieva, Centar za razvoj demokratskog društva Europolis/Ekološki front Novi Sad Ljiljana Konevski, Pokret gorana i centar volontera Pančevo Dragana Zirojević, inženjer geologije, Beograd Marija Ratković, Biopolis – Centar za biopolitičku edukaciju Bojana Tadić, nastavnica srpskog jezika i književnosti, Pančevo Daca Jović, Kreativni aktiv novih avantura (KANA) Jelena Visser, novinarka, Utrecht, NL Marijana Jović, Ženska mirovna grupa Jelena Lalić, vizuelna umetnica Ljiljana Ostojić, penzionerka Nađa Duhaček, Centar za ženske studije, Beograd Ivana Marković, Trag fondacija Ljubica Slavković, Centar za kulturnu dekontaminaciju Biljana Dakić Đorđević, Trag fondacija Dragana Arsić, Pokret "Odbranimo šume Fruške gore" i Udruženje za zaštitu šuma, Novi Sad Minja Nikolić, Savez mesnih zajednica Stare planine Natalija Stevanovič, bibliotekarka Beograd Jelena Višnjić, BeFem Kristina Cvejanov, Green Loop Tanja Popovicki, RES Fondacija Milica Dragićević, Združena akcija Krov nad glavom Novi Sad Nađa Bobičić, književna kritičarka i socijalistička feministkinja Nataša Milivojević, Svetska organizacija za prirodu-WWF Adria Nataša Jančić, Mini Eko Zona Marijana Demajo, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Biljana Maletin, Ženska platforma za razvoj Srbije Snežana Milčić, UG “Zajedno zajedno” Tatjana Obradović-Tošić, Kad Ona Vodi Milica Piletić, Sačuvajmo zelenu Zvezdaru Zoe Gudović, Ženergija Iskra Krstić, Mašina Milica Batričević, BeFem Aleksandra Čereković, Trag fondacija Irena Jovanović, Pobunjene čitateljke Tanja Ignjatović, Autonomni ženski centar Elena Petrovska, Zelena Omladina Srbije Marija Subašić, Ženska mirovna grupa Ksenija Radovanović, arhitektica i urbanistkinja Tea Nikolić, Šuma peva Ruža Helać, Vojvođanska zelena inicijativa Branislava Jovičić, Balkan Green Energy News Majda Adlešić, Ekokoncept Pogon Marica Stamenković, Odbranimo reke Stare planine Nikoleta Kosovac, LICEULICE Slavica Pantić, Lokalni odgovor Valjevo Tina Solar, Green Adventure Fruška gora Ljiljana Vujović, penzionerka i preduzetnica Maja Marošan Mihajlović, psiholog u OŠ, Pančevo Miroslava Mika Nikolić, Zelena Omladina Srbije Aleksandra Vukićević, emisija "Čekajući vetar", Radio Beograd 2 Marija Simić Savić, Ekomar Ivana Mladenović Sofronijević, Ekomar Dragana Đorđević, Univerzitet u Beogradu - IHTM Anastasija Stošić, studentkinja Nataša Komljenović, arhitekta, ekološki aktivista, Pokret Odbranimo šume Fruške gore Andrea Šaula, komunikolog Aleksandra Tomanić, Evropski Fond za Balkan Milica Manić, novinarka Marija Srdić, preduzetnica Natalija Stojmenović, Inicijativa za čist vazduh Slavica Čepić, pejzažni arhitekta Danijela Nestorović, advokat, UG Kotež Andrijana Spasov, Odbranimo reke Stare planine Zorana Antonijević, Kreativni aktiv novih avantura (KANA) Sanja Iguman, Za naš kej Iva Parađanin, novinarka Marija Pantelić, Empirija Nataša Gligorijević, Centar za održivi razvoj Srbije Snežana Dabović, dipl. matematičar Dunja Jovanović, Ffm podcast/Udruženje za održive inicijative Marija Radaković, Ffm podcast, Udruženje za održive inicijative Biljana Simonovic, Gradjanski inicijativa Sacuvajmo Liman od betona Ivana Jovčić, Centar za unapređenje životne sredine Bojana Minović, Sačuvajmo planinske reke Kraljeva Ana Svilar, Omladinska zona Duška Dimović, WWF Adria-Srbija Jelena Mrgić vanredni profesor, Odeljenje za Istoriju, Filozofski fakultet Ivana Dančetovič, ekološki pravnik Andrijana Milošev, Ekološki pokret Srbobran Zorica Radišić, biolog i aktivistkinja Nataša Milojević, Ženska mirovna grupa Aleksandra Popović, novinarka Dragana Katić, Udruženje Eko Heroj / Trash Hero Ljubinka Kaluđerović, penzionerka i aktivistkinja Srdić Marija, preduzetnica i aktivistkinja Jana Pavlović, sociolog i građanka Tanja Vukša, Centar za politike emancipacije Ivana Samardžić, arheološkinja i menadžerka u kulturi Aida Ćorović, aktivistkinja za ljudska prava Ana Džokić, KO GRADI GRAD |