Zrenjanin, 29. maj 2021 - Zrenjaninci već punih 17 godina nemaju ispravnu vodu za piće, a brojni pokušaji i inicijative kako bi se građanima omogućilo korišćenje jednog od najvažnijih prirodnih resursa nisu zaživeli, što upućuje na nedostatak političke volje i nepostojanje sistema da se ovaj problem reši, zaključak je debate “Fabrika žednih – slučaj zrenjaninskog postrojenja za preradu vode“. Debatu, u okviru koje je predstavljena istoimena studija slučaja, organizovali su inicijativa Građanski preokret iz Zrenjanina i Pravo na vodu iz Beograda, uz podršku Crte. Od 2004. godine zvanično je zabranjena upotreba vode iz gradskog vodovoda zbog prekomerne koncentracije arsena. Zbog toga Zrenjaninci dnevno prosečno potroše 20 hiljada evra na kupovinu flaširane vode, dok oko 80 hiljada građana redovno plaća neispravnu vodu. Posledice u najvećoj meri pogađaju one koji su najviše ugroženi, pa tako oni koji nemaju finansijskih mogućnosti za flaširanu vodu koriste vodu iz vodovoda i time ugrožavaju svoje zdravlje. Stanje dodatno pogoršava činjenica da u celom gradu postoje samo dve česme sa bezbednom vodom. “Problem je kada mi građanski aktvisti treba da dajemo odgovor na stručna pitanja, to je pokazatelj nedostatka institucija. Da one postoje i da rade svoj posao mi bismo imali odgovore na sva pitanja”, izjavio je Dušan Kokot, predsednik organizacije Građanski preokret iz Zrenjanina. “Problem pijaće vode u Zrenjaninu nije rešen jer nije rešeavan sistemski tj. u njegovo rešavanje nikada nije bila uključena država, koja bi najvećim delom finansirala taj projekat i kontrolisala realizaciju projekta, kao i relevantne institucije i pojedince koji su uključeni”, naglasila je Miroslava Pudar, novinarka Danas-a. Iako su u više navrata potpisivani ugovori sa različitim inostranim firmama kako bi se izgradilo postrojenje za prečišćavanje vode, problem nije rešen. Najveći pomak je poslednji ugovor sklopljen 2015.godine sa italijanskom i beogradskom kompanijom koje su izgradile novu fabriku. Fabrika je više puta kretala sa probnim radom, da bi definitivno 2020.godine bilo stopirano vodosnabdevanje gradskog vodovoda zbog različitih pravnih problema i nekvalitetne vode koja dolazi iz postrojenja. “Ljudi prosto piju tu vodu, piju je zato što nemaju novca da kupe flaširanu vodu, jer su im predaleko te dve česme gde bi se točila ispravna voda za piće i često je piju jer su dobijali informacije od političkih aktera da to nema veze i da Zrenjaninci piju tu vodu godinama”, dodala je Iskra Krstić, predstavnica inicijative Pravo na vodu iz Beograda. Zrenjaninici već godinama svedoče netransparentnom procesu izgradnje fabrike. Tokom 2020. godine tri gradska funkcionera su privedena, jer su osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja, procesa javne nabavke i položaja odgovornog lica u vezi sa izgradnjom fabrike. “Zamolio bih građane da izvrše ozbiljan pritisak na donosioce odluka da zaposle mlade, školovane ljude. Mi imamo fakultete koji školuju ozbiljan kadar! Moramo pojačati kadar. Bez toga komunalna delatnost neće ništa uraditi i neće nam značiti ni pare ni krediti”, zaključio je dr Vladimir Pavićević, docent na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Prema oceni JKP “Vodovod i kanalizacija”, ova fabrika trenutno ne ispunjava nijedan od 34 tehničkih uslova kako bi konačno počela s radom. Građani se nadaju da neće dočekati punoletstvo ove priče, iako rešenje nije na vidiku. Celokupna studija slučaja u kojoj je analiziran zrenjaninski problem je dostupna na sledećem link-u.
0 Comments
Podrži inicijativu za proglašenje Bare Reva prirodnim dobrom, koju pokreću udruženja UG Bela čaplja, UG Kotež i UG Komšija Krnjača zbog nezakonitog odlaganja otpada u ovom rezervatu prirode!
U Revi je trenutno u nastajanju nelegalna deponija izmešanog građevinskog otpada po nalogu JKP Gradska Čistoća. Otpadom je za sada zatrpano preko 20 hektara šume. Nijedna procedura za adekvatno uključivanje javnosti i vođenje adekvatne javne rasprave kada je u pitanju tema od ovakvog značaja za javni interes nije ispoštovana, budući da stanovnici Krnjače nisu bili adekvatno obavešteni o planovima da se na ovom mestu izgradi postrojenje za preradu šuta, niti je postavljena tabla s informacijama o radovima. Na delu je kršenje zakona Republike Srbije i brojnih međunarodnih konvencija na koje se Srbija obavezala, kao i direktno ugrožavanje javnog interesa kroz dalje uništavanje prirodne sredine! Meštani i članovi brojnih ekoloških udruženja od petka neprekidno blokiraju prilaz kod Bare Reva u Krnjači i ne dozvoljavaju kamionima da nasipaju građevinski otpad. Bara Reva je stanište 150 vrsta ptica i važan element u zaštiti naselja s leve strane Dunava od poplava. U Revi je i stanište strogo zaštićene vrste orla belorepana, kao i vidri i belog lokvanja koji uživa međunarodnu zaštitu. Imajući u vidu sve ovo lokalna udruženja pokreću Inicijativu za proglašenje Bare Reva prirodnim dobrom – prirodnim staništem u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Građanske inicijative vas pozivaju da nam se pridružite i svojim potpisom date podršku ovoj inicijativi jer verujemo da se samo zajedno možemo izboriti protiv sistemskog uništenja prirode i kršenja zakona! Molimo vas da do četvrtka, 27. maja do 17h na mejl [email protected] potvrdite da vaše udruženje podržava ovu Inicijativu. Organizacija Građanski preokret iz Zrenjanina i inicijativa Pravo na vodu iz Beograda, uz podršku Crte, organizuju debatu i predstavljanje studije slučaja “Fabrika žednih – slučaj zrenjaninskog postrojenja za preradu vode“, u subotu, 29. maja 2021. godine u 18 časova. Debata će biti održana na Gradskom trgu u Zrenjaninu.
Nedostatak pijaće vode u Zrenjaninu je problem sa kojim se građani suočavaju još od 2004. godine. I pored brojnih pokušaja da izgradnjom fabrike i postrojenja za prečišćavanje vode Zrenjaninci dobiju ispravnu pijaću vodu, do danas ovaj problem nije rešen. Nadamo se da Zrenjanin neće dočekati punoletstvo ove priče, uz želju da se ovakvi ili slični slučajevi više ne ponove ni u jednom gradu u Srbiji. Kroz razgovor, pokušaćemo da odgovorimo na pitanja kao što su: kada Zrenjaninci mogu da očekuju da dobiju pijaću vodu, kakva je sudbina izgrađene fabrike, u kojoj meri posledice pogađaju građane, kao i ko je sve odgovoran za problem koji traje skoro dve decenije? O dugogodišnjem problemu u Zrenjaninu i izrađenoj studiji slučaja će govoriti:
Biće obezbeđen livestream prenos debate na fejsbuk stranici Crte, Građanskog preokreta i Prava na vodu. Inicijativa Pravo na vodu i Organizacija za političku ekologiju Polekol tokom maja posetile su Kraljevo, grad na čijoj se teritoriji planira izgradnja čak 52 mini hidrocentrale što preti da ugrozi prirodna dobra ovog kraja kao i dobrostanje njegovih stanovnika. Kako je prepoznata potreba da se ova tema dalje aktuelizuje kod lokalne zajednice kao i dalje umrežavanje aktivista, građana i umetnika iz regiona, u petak, 7. maja, na Gradskom šetalištu pored reke Ibar, organizovana je izložba karikatura pod nazivom “Mini hidroelektrane- maksi razaranje” u saradnji sa organizacijom Čuvari Šare u okviru kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”. Na izložbi su bili izloženi radovi karikaturista iz zemalja širom sveta, a koji na duhovit način predstavljaju sav apsurd projekata derivacionih mini hidrocentrala prikazujući širok opseg njihove destrukcije i negativnih posledica koje imaju kako po prirodu tako i po stanovnike predela u kome se takvi projekti sprovode.
petak, 07. maj 2021. od 18h, Gradski kej Kraljevo, kod Eko kuće
Organizacija Čuvari Šare i inicijativa Pravo na vodu u okviru kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope pozivaju vas na otvaranje izložbe Mini hidroelektrane - maksi razaranje i performans Prokleta brana autorke Lale Raščić. Odabrane karikature sa međunarodnog konkursa Mini hidroelektrane – maksi razaranje na kome je pristiglo preko 300 radova iz svih krajeva sveta, uz zdravu dozu crnog humora pokazuju koliko pogubne posledice mini hidroelektrane mogu imati po prirodu i univerzalnost borbe ljudi za zaštitu reka. Pripovedački performans Prokleta brana je fantastična ljubavna priča sa prepoznatljivim motivom poplave, ispričana kroz društveno-političke konotacije, utemeljene na istraživanju stvarnih lokacija i događaja u regiji i bosanskohercegovačke tradicije usmene književnosti. Kraljevo sa okolinom i njihova prirodna dobra ugroženi su Prostornim planom kojim je predviđena izgradnja čak 52 minihidrocentrale od kojih je 10 već izgrađeno. Na teritoriji opštine se nalazi Specijalni rezervat prirode Goč-Gvozdac, Park prirode Golija i Rezervat biosfere Golija-Studenica koji su zaštićeni upravo zbog vrednosti reka i potoka, šumskih ekosistema, biološke raznovrsnosti i pejzaža jedinstvene lepote. Ovi predeli su stanište stotine vrsta ptica i riba a dom su zaštićenim vrstama drveća i drugih biljnih i životinjskih vrsta. Samo Brezanska reka ima oko 110 evidentiranih izvorišta vode. Veliku vrednost imaju i vodotookvi koji nisu formlano zaštićeni i ona se ogleda ne samo u njihovoj važnosti za ekosistem već i značaju koje imaju za ljude koji žive pored njih i koji ove vode koriste za vodnosnadbevanje, napajanje stoke i navodnjavanje njiva, ali i za planinarenje, odmor i održivi turizam. Sprovođenjem prostornog plana Grada Kraljeva sva ova prirodna bogatstva i dobrostanje ljudi mogli bi biti nepovratno uništeni. VAŽNO OBAVEŠTENJE: Događaj je na otvorenom, a molimo vas da se svakako pridržavate svih propisanih mera zaštite - fizičke distance i nošenja maski. Čuvajmo jedni druge, zdravlje pre svega. |