U događaju su učestvovali stručnjaci i aktivisti iz oblasti zaštite prirode: Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, profesor Predrag Simonović sa Biološkog fakultet Univerziteta u Beogradu, Bojana Minović, aktivistkinja inicijative Sačuvajmo planinske reke Kraljeva i Pavle Pavlović, turistički i planinski vodič, a razgovor je moderirala Iva Marković. Učesnici su publiku, koja je predavanje i diskusiju mogla da prati putem Zoom platforme i prenosa na Facebook stranici Pravo na vodu, uputili u prirodne vrednosti i lepote Kraljevačkog regiona kojima preti uništenje ako se izgradi preko 50 mini hidroelektrana predviđenih Prostornim planom grada Kraljeva. Deset postojećih MHE već su nanele neprocenjivu štetu ekosistemu ovog kraja. O značaju Kraljevačkog kraja između Goča i Golije za zaštitu životne sredine i očuvanje prirode Balkana i Evrope govori formalni stepen zaštite, kako je i naglašeno u najavi događaja. Naime, na ovoj teritoriji se nalaze specijalni rezervat prirode Goč – Gvozdac, park prirode Golija i rezervat biosfere Golija – Studenica, staništa stotina vrsta ptica i riba, uključujući i zaštićene biljne i životinjske vrste. Kako ističu aktivistkinje Prava na vodu, samo Brezanska reka ima oko 110 evidentiranih izvora vode: “Veliku vrednost imaju i vodotokovi koji nisu formalno zaštićeni, a koji čuvaju ekosistem čitavog kraja. Važnost se ne ogleda samo u prirodnim dobrima, već i značaju koje ove vode imaju za ljude koji žive pored njih, koji ih koriste za vodosnabdevanje, napajanje stoke i navodnjavanje njiva, ili za druge aktivnosti kao što su održivi turizam, planinarenje i odmor.”
Srbija ima relativno malu teritoriju, ali i veliki značaj za očuvanje nekoliko tipova potočmne pastrmke koji u njoj žive, objasnio je profesor. Ova vrsta je, nažalost, i najugroženija štetnim efektima MHE od svih ribljih vrsta u Srbiji. "Istraživanja su pokazala da su derivacione MHE umanjile populaciju pastrmki za 90% na svakom staništu pastrmke na kom su izgrađene", izjavio je Simonović, dodavši i da poštovanje zakonom propisanih procedura ne igra ulogu u očuvanju ribljeg fonda, budući da ekosistem i u tom slučaju po pravilu biva narušen. Simonović je objasnio mehanizam narušavanja staništa pastrmke na osnovu podataka iz istraživanja koje je prošle godine sproveo na nekoliko reka u okolini Kraljeva i Arilja zajedno sa kolegama dr Verom Nikolić, dr Ratkom Ristićem i dr Vukašinom Milčanovićem. U pitanju su na Gokčanica, Kolska, Sokolska i Brezanska reka, te Jošanica i Panjica.
Simonović je publici predstavio i slike sa terena, da bi skrenuo pažnju na očigledne probleme. U Kolskoj reci tako van cevi ostane oko 6 puta manje vode nego u njoj, a riblja staza je, mada izgrađena po propisima, u praksi za ribe neupotrebljiva. Uz to što većinu ribljih staza, čija izgradnja zahteva ozbiljniji naučno-tehnološki pristup, ne bi mogle da koriste ni kada bi pokušale, domaće pastrmke, za razliku od atlantskih, nemaju migratorni instinkt i u riblje staze i ne ulaze. "Naše pastrmke se kreću stotinak metara gore-dole", što obesmišljava taj kompenzatorni mehanizam za gubitke u populaciji koje izazivaju MHE. Ni drugi kompenzatorni mehanizam, poribljavanje, nije bolji. U svrhe poribljavanja je, recimo, izgrađeno jedinstveno mrestilište, sa namerom da se iz njega pastrmkom poribljavaju sve ugrožene reke u Srbiji. Međutim, "Svaki genofond pastrmke adaptira se na lokalnu reku i može biti sasvim drugačiji od genofonda prve susedne reke", što je vrednost koja se poribljavanjem gubi. Simonović je izjavio i da su iza ovakvih, očigledno nelogičnih odluka najčešće privatni finansijski interesi.
Simonović je kritikovao neke od retkih izvršenih i dostupnih studija uticaja MHE na životnu sredinu. Tako se u studiji koja se odnosi na jednu MHE na Goliji iznosi neosnovan zaključak da će "pastrmka bolje živeti u dubljoj vodi". Dok pomenutu studiju ne potpisuje biolog, nego građevinski inženjer, u publikaciji Hidroekološka studija mogućeg uticaja MHE “Lanište” na ekosistem Rupske reke mišljenje biolog iznosi mišljenje da će "pastrmka brže rasti i bolje živeti u manjoj količini vode koja ostane u koritu reke nakon stavljanja dela reke u cev jer će se manje mučiti i manje energije trošiti na plivanje", pri čemu se navodi da populacija neće pasti "ispod optimalnog smanjenja broja pastrmke", što je, upozorio je profesor, formulacija koji ne postoji u teoriji.
Umesto toga, Golija je izložena intenzivnom šumarstvu, divljoj gradnji i opasnosti da se na njoj izgradi ski-centar. "Izgradnja infrastrukture za skijalište bi zahtevala seču stoletne šume u kojoj žive najvrednije vrste na našim planinama", objašnjava Ružić. U pitanju su vrste koje sklonište traže u četinarskim, hladnim šumama kakvih ima samo nekoliko u Srbiji: “Ako to izgube mi ih trajno gubimo". Na Goliji, uz to, zbog klimatskih promena nema dovoljno prirodnog snega, pa bi morao da se pravi veštački. To bi u praksi bi zahtevalo da se većina izvora i rečica kaptiraju i usmere u veštačke akumulacije. Zbog seče šume i remećenja vodotokova došlo bi do drastične fragmentacije staništa, životinje bi se uznemiravale pratećim saobraćajem, a životnoj sredini bi škodio i otpad kakav druga skijališta u Srbiji neometano proizvode.
Ružić je zamerio i stručnim institucijama, fakultetima i institutima, sa izuzetkom Biološkog, što se ne zauzmu javno protiv devastacije Golije.
U toku programa pristigla je i vest iz publike da je procenat računa za struju koji se plaća na ime troškova za obnovljive izvore energije za narednu godinu povećan čak 5 puta. "Ako imamo u vidu da je za 6 godina Srbija kroz taj vid subvencija za OIE, od kojih nažalost većina odlazi na male derivacione HE, potrošila oko 105 miliona evra, u pitanju je alarmantna vest", upozorila je Iva Marković. U završnom delu događaja učesnici su prodiskutovali o tome kako bi trebalo da zamišljamo tranziciju ka obnovljivim izvorima energije budući da će politike koje se danas definišu imati dalekosežne posledice. Ovaj događaj organizovan je u okviru međunarodne kampanje Spasimo plavo srce Evrope.
0 Comments
Inicijativa Pravo na vodu poziva vas na predavanje i diskusiju na temu zaštite prirode u okolini Kraljeva, Goča i Golije, sa osvrtom na poguban uticaj malih hidoelektrana. Događaj počinje u 18 časova u ponedeljak 21. decembra i organizuje se u okviru međunarodne kampanje Spasimo plavo srce Evrope. Prijave se vrše na sledećem linku: https://us02web.zoom.us/.../tZwtf...
Ugledni stručnjaci u oblasti zaštite prirode i posvećeni aktivisti pokušaće da nam približe prirodne vrednosti Kraljevačkog regiona i objasne šta je sve „na kocki“ ako se izgrade sve 52 mini hidrocentrale koje se nalaze u Prostornom planu grada Kraljeva, a od kojih je 10 već uspelo da se izgradi. O značaju Kraljevačkog kraja između Goča i Golije za zaštitu životne sredine i očuvanje prirode Balkana i Evrope govori formalni stepen zaštite, ali i posvećenost koju imaju lokalni ekološki aktivisti. Na njegovoj teritoriji se nalazi specijalni rezervat prirode Goč – Gvozdac, park priode Golija i rezervat biosfere Golija - Studenica, koji su zaštićeni upravo zbog vrednosti reka i potoka, šumskih sistema, biološke raznovrsnosti i pejzaža jedinstvene lepote. Ove predele naseljavaju stotine vrsta ptica i riba a dom su zaštićenim vrstama drveća i drugih biljnih i životinjskih vrsta. Samo Brezanska reka ima evidentiranih oko 110 izvora vode. Veliku vrednost imaju i vodotokovi koji nisu formalno zaštićeni, a koji čuvaju ekosistem čitavog kraja. Važnost se ne ogleda samo u prirodnim dobrima, već i značaju koje ove vode imaju za ljude koji žive pored njih, koji ih koriste za vodosnabdevanje, napajanje stoke i navodnjavanje njiva, ili za druge aktivnosti kao što su održivi turizam, planinarenje i odmor. Predavanje i diskusija će se održati putem Zoom platforme i uživo na Facebook stranici Pravo na vodu. Program: 18:00 – 18:40 Predavanje profesora Predraga Simonovića, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu 18: 40 – 19:30 Diskusija: - Milan Ružić, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije - Profesor Predrag Simonović, Biološki fakultet - Bojana Minović, Sačuvajmo planinske reke Kraljeva - Pavle Pavlović, turistički i planinski vodič
Tokom trajanja epidemije u Srbiji, u nekoliko navrata smo ukazivali na nezakonitost sprovođenja (ranih) javnih uvida i javnih sednica Komisije za planove Skupštine grada Beograda i zahtevali obustavljanje ovih procesa i njihovo odlaganje do smirivanja epidemiološke situacije i ukidanja vanredne situacije. Komisija za planove i Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove uporno ignorišu na desetine opravdanih zahteva brojnih građanskih inicijativa, udruženja građana i strukovnih udruženja. U prilog tome, govori i jučerašnja simulacija javne sednice o PDR za deo Makiškog polja, na kojoj su obezbeđenje i policija sprečili ulazak zainteresovanim građanima u zgradu Sekretarijata, i onemogućili njihovo pravo da u ovom procesu učestvuju.
Podsećamo da je u uslovima vanredne situacije, kada je desetine hiljada građana hospitalizovano ili u samoizolaciji, i kada postoji opravdan rizik od zaraze učesnika u procesima učešća javnosti, svako održavanje istih je direktno kršenje Ustava i zakona Republike Srbije. Postupci koji se sprovode bez učešća javnosti su nezakoniti postupci i primeri su direktnog kršenja garantovanih prava svih građana da učestvuju u procesu donošenja odluka. Uprkos postojećim propisima Republike Srbije, Komisija za planove je odlučila da sebi dodeli prava i nadležnosti donosioca propisa, koja joj ni Ustav, niti ijedan zakon nije delegirao, te da u potpunosti prekrši važeće propise i njima propisane procedure sprovođenja javnih uvida i da samovoljno izmisli proizvoljnu proceduru koja u potpunosti suspenduje postojeće propisima definisane procedure i isključuje građane iz procesa izrade planskih dokumenata i odlučivanja o razvoju grada. Način sprovođenja javnih uvida i javnih sednica koji je Komisija za planove izmislila i počela da primenjuje počev od jučerašnje javne sednice o PDR za deo Makiškog polja oslikava ekstremno nepoštovanje javnog interesa, važećeg zakonskog poretka u ovoj državi i demokratskog upravljanja koji su dužni da neguju i promovišu. Posebno zabrinjava angažovanje policije, komunalne milicije i obezbeđenja koji građane sprečavaju da uđu u zgradu gradske uprave. Juče su značajne policijske snage smeštene u garažu gradske uprave sa očiglednom namerom da budu angažovane protiv građana koji su došli da ostvare svoje zakonom garantovano pravo. Zahtevamo od načelnka Policijske uprave za grad Beograd da objasni zašto su juče policijske snage bile smeštene u garažu zgrade u ulici Kraljice Marije br. 1 i šta je bio njihov zadatak? Svi (rani) javni uvidi i javne rasprave koje su održane tokom vanredne situacije moraju odmah biti poništene u cilju zaštite javnog interesa, vladavine prava i demokratije koja je postupanjem nosilaca vlasti u Srbiji suštinski ugrožena. Donošenje odluka na način koji krši i ograničava pravo građana da učestvuju je neustavno i nezakonito. Oni koji su u ovim procesima učestvovali, svesno kršeći zakone, moraju odgovarati zbog zloupotrebe javnih ovlašćenja, zarobljavanja države i institucija. Pozivamo širu javnost, stručnjake, druge organizacije i građane da se upoznaju sa opasnim presedanima koji se uvode i projektima koji se razvijaju na štetu svih nas, i da podignu svoj glas u odbrani javnog interesa i javnih dobara. U Beogradu, 16. decembra 2020. godine. Centar za kulturnu dekontaminaciju, Ministarstvo prostora, Regulatorni Institut za obnovljivu energiju životnu sredinu – RERI, Ne davimo Beograd, Organizacija za političku ekologiju Polekol, Beogradska otvorena škola, Inicijativa Pravo na vodu, Svetska organizacija za prirodu WWF Adria U situaciji pogoršane epidemiološke situacije, kada je broj potvrđenih slučajeva zaraze bolešću COVID-19 gotovo 8000 u poslednja 24 sata, i kada je hospitalizovano više od 7000 ljudi, nije moguće sprovoditi javne konsultacije i omogućiti učešće javnosti u procesu donošenja odluka.
Zahtevamo od Vlade Republike Srbije, nadležnih ministarstava, grada Beograda i drugih jedinica lokalne samouprave da, bez odlaganja, obustave sve postupke javnog uvida u planske akte i sve postupke procene uticaja na životnu sredinu, do ukidanja vanredne situacije. U uslovima vanredne situacije, kada postoji opravdan rizik od zaraze učesnika javnih konsultacija, neophodno je obezbediti dosledno poštovanje načela učešća javnosti koje je promovisano Zakonom o planiranju i izgradnji i Zakonom o zaštiti životne sredine. Postupci koji se sprovode bez učešća javnosti jesu protivzakoniti postupci i primeri su direktnog kršenja garantovanih prava javnosti da učestvuje u procesu donošenja odluka. Nakon smirivanja epidemiološke situacije i ukidanja vanredne situacije potrebno je omogućiti sprovođenje javnih konsultacija i javnih rasprava uz poštovanje svih epidemioloških mera, odnosno, u prostorijama gde je moguće održati bezbednu distancu i primeniti sve mere prevencije širenja zaraze. Posebno zahtevamo od grada Beograda da, bez odlaganja, obustavi postupke javnog uvida u nacrte planova detaljne regulacije za deo Makiškog polja i prostorne celine Kosančićev venac, jer ne postoje uslovi da se javni uvid sprovode u skladu sa zakonom. Ignorisanje ovih zahteva predstavljalo bi grubo kršenje demokratskih načela i direktno izlaganje građana rizicima od zaraze korona virusom. Udruženja i stručnjaci, potpisnici ovog apela, podržavaju slične inicijative drugih udruženja, pokreta i pojedinaca, smatrajući ih u potpunosti opravdanima. U Beogradu 3. decembra 2020. godine Beogradska otvorena škola, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Inicijativa Pravo na vodu, Ministarstvo prostora, Ne davimo Beograd, Organizaciju za političku ekologiju Polekol, Regulatorni Institut za obnovljivu energiju - RERI, WWF Adria |