Organizacija za političku ekologiju Polekol uz podršku Evropske Zelene Fondacije, organizuje online panel diskusiju pod nazivom “Preko vrednosti do bogatstva - Održivi turizam u Srbiji” koja će se održati u četvrtak, 09.12.2021. u 18 časova na platformi Zoom.
Prijave za ovu diskusiju su na sledećem linku. Iako je turizam prepoznat kao privredna grana koja itekako utiče na razvoj ekonomije i otvaranje novih radnih mesta, iskustvo pokazuje da je njegov tradicionalni način razvitka i poslovanja poguban po životnu sredinu, a samim tim - i po sve nas. Poslovi koje masovni turizam danas generiše su uglavnom sezonski, dok većina prihoda odlazi malom broju velikih kompanija i hotelskih lanaca - što ne doprinosi razvoju lokalnih zajednica. Osim toga, porast kapaciteta vrši veliki pritisak na prirodna bogatstva i dovodi do različitih negativnih uticaja na prirodne specifičnosti podneblja. S druge strane, trendovi pokazuju da se turisti sve više opredeljuju za posetu očuvanim prirodnim područjima, u kojima mogu uživati u sportu i rekreaciji. Povrh toga, pandemija virusa Covid-19 znatno uticala na način na koji putujemo, a primetno je da se ljudi, umesto masovnog, sve više opredeljuju za turizam manjih razmera, koji podrazumeva manje socijalne interakcije i uživanje u prirodi. Šta je budućnost razvoja turizma? Upravo smo kroz projekat “Pravičan i ugljenično neutralan turizam” zajedno sa 6 drugih organizacija iz Evrope (Austrija, Hrvatska, Severna Makedonija, Španija i Srbija) istraživali načine na koje se turizam, kao privredna grana, može transformisati ili/i izgraditi u održivu industriju koja će, ne samo doprineti razvoju lokalne zajednice i ekonomiji, već i istovremeno očuvati prirodna bogatstva za neka buduća pokolenja. Svedoci smo buđenja svesti o zelenim pitanjima u čitavom svetu, ali i Srbiji i regionu. Građani bivaju sve više svesni sopstvene potrebe i želje da žive u zdravom i čistom okruženju. Zato se sve češće uključuju u procese donošenja odluka, zahtevajući osnovno: da se njihovo okruženje razvija na način koji će omogućiti njima, ali i budućim generacijama da uživaju u prirodnim bogatstvima. Srbija je zemlja koja obiluje prirodnim lepotama i ima ogroman turistički potencijal. O tome na koji način možemo bolje da ga iskoristimo za razvoj održivog turizma sa nama će razgovarati:
Za sve ljubitelje putovanja, u četvrtak putujemo u neku lepšu i zeleniju budućnost Srbije. Dobrodošli! Diskusiju “Preko vrednosti do bogatstva - Održivi turizam u Srbiji” organizuje Zelena evropska fondacija uz podršku Polekola, a uz finansijsku podršku Evropskog parlamenta i Green European Foundation.
0 Comments
Da li stanovništvo Beograd ima pravo na pijaću vodu, koliko je vodoizvorište Makiš ugroženo gradnjom planirane trase metroa i potencijalnog naselja, da li postoji opravdanost projekta novog vodoizvorišta na Velikom ratnom ostrvu, ali i koja rešenja bi mogla da se primene na glavni grad kada govorimo o vodosnabdevanju, samo su neka od pitanja koja su pokrenuta na stručnoj diskusiji “Ispod površine voda Beograda: Ima li Beograd pravo na vodu”, održanoj u UK Parobrod. Kao uvod u diskusiju, moderatorka Iva Marković iz inicijative Pravo na vodu podsetila je na nedavno istraživanje koje je sproveo Polekol, a koje je za temu imalo stavove građana na temu životne sredine.
Arhitekta i aktivistkinja Sonja Pavlović na samom početku istakla je značaj i ulogu struke, ali i ulaganja u vodosnabdevanje. Kako je objasnila, odnos prema vodi je krajnje nemaran, a pretnje po prestonicu su velike zbog nagle urbanizacije i porasta stanovnika, kao i nepostojanja kapaciteta da se takvom situacijom odgovorno upravlja.
S tim u vezi, Pavlović je istakla i činjenicu da je voda izostavljena iz Ministarstva zaštitne životne sredine gde se nalaze sva ostala prirodna dobra, a voda je zajedno sa šumama ostala deo Ministarstva poljoprivrede. Profesor hidrogeologije u penziji Zoran Stevanović dao je optimističnu procenu da nećemo ostati bez vode za piće, ali se nameće pitanje kakvog će kvaliteta biti ta voda i koliko ćemo za nju plaćati.
Da je pravo na vodu pravo na dostojanstvo, podseća inženjer hidrogeologije i nekadašnji sekretar za zaštitu životne sredine grada Beograda Branislav Božović.
Govoreći o vodoizvorištu Makiš, Sonja Pavlović naglašava da, čitav niz problema koji postoje uvezi sa njim, potiču od borbe oko zemljišta.
Na značaj vodoizvorišta Makiš za stanovnike prestonice ukazuje i Božović, napominjući da je reč o “žili kucavici” grada Beograda.
I dok se spekuliše o Velikom ratnom ostrvu kao “zameni” za Makiš, profesor Stevanović ukazuje da je reč o nepogodnoj sredini za izgradnju reni bunara.
Bitna tema koje su se panelisti dotakli jeste i budućnost vodosnabdevanja stanovnika okolnih naselja prestonice poput Mladenovca, Sopota, Lazarevca i Grocke.
Održavanje, racionalno korišćenje i nadzor nad upotrebom su indikatori za dobro upravljanje vodama koje naglašava Božović. Za Pavlović je, pak, tu ključno pitanje tretmana otpadnih voda i cirkularne ekonomije.
Na kraju panela, u diskusiju se uključila i publika koja je bila zainteresovana za aktuelnu temu u vezi sa spornim rudnikom litijuma na teritoriji Jadra i Rađevine.
Inicijativa Pravo na vodu i organizacija za političku ekologiju Polekol organizuju stručnu diskusiju pod nazivom “Ispod površine voda Beograda: Ima li Beograd pravo na vodu?” 02. decembra 2021. godine u 13 časova u prostorijama UK Parobrod, ul. Kapetan Mišina 6a.
Protesti širom Srbije često poručuju da se bore za vodu, pa ipak, zaštita i upravljanje vodama slabo su zastupljeni u široj javnosti. O lošem stanju na vodotokovima ili u vodosnabdevanju saznajemo tek kada se dogodi neki akcident poguban po ljude ili drugi živi svet. Ukoliko ga imamo, vodovod smatramo civilizacijskom tekovinom i uzimamo zdravo za gotovo. Kada nam fale vodoprivredni projekti, kažemo da zahtevaju prevelika javna ulaganja i dugoročno planiranje, otežano u zarobljenim institucijama. Uticaj na vode brojnih urbanističkih projekata na teritoriji Beograda poslednjih godina nedovoljno je objašnjen, te i kada se stanovništvu intuitivno probudi interesovanje ili otpor, manjka prostora za naučno utvrđenu argumentaciju stavovima. Građanke i građani skoro i da ne učestvuju u kreiranju javnih politika, a kada se izbore za priliku, demokratska participacija ograničena je manjkom informacija i nepoznavanjem zakonomernosti upravljanja vodama. Zato pitamo najbolje stručnjake da nam pomognu da razumemo problematiku vodosnabdevanja: ● Možemo li reći da stanovništvo Beograda ima pravo na pijaću vodu? Šta su glavne pretnje, neadekvatna urbanizacija, nepostojeća kanalizacija, klimatske promene? ● Da li je Makiško vodoizvorište ugroženo sužavanjem zone sanitarne zaštite i gradnjom planirane trase metroa, a posebno i mogućeg naselja? ● Da li postoji opravdanost projekta novog vodoizvorišta na Velikom ratnom ostrvu? ● Mogu li Mladenovac, Lazarevac, Grocka i Sopot rešiti problem sa vodosnabdevanjem i kako? ● Šta je garant bezbednosti i šta su indikatori da dobro upravljamo sistemom vodosnabdevanja? Ima li dobrih primera u Srbiji ili van nje koji bi se mogli primeniti na Beograd? Govore: - Zoran Stevanović, profesor hidrogeologije na Rudarsko-geološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu - Branislav Božović, inženjer hidrogeologije, nekadašnji Sekretar za zaštitu životne sredine Beograda - Sonja Pavlović, arhitekta i aktivistkinja Uvod i moderacija: - Iva Marković, inicijativa Pravo na vodu Diskusiju možete pratiti i online na našoj Facebook stranici. Diskusiju organizuje Polekol u okviru projekta "Ispod površine voda Beograda" i projekta Zeleni inkubator, koji sprovodi Beogradska otvorena škola, sa partnerima Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije Fridrih Ebert. |