Na teritoriji Kraljeva nalaze se reke i potoci izuzetne lepote i važnosti za očuvanje biodiverziteta Srbije i cele Evrope. Nažalost, na istim vodotokovima planirana je gradnja čak 52 male hidroelektrane od kojih je 11 već uspelo da se izgradi i naruši ekosistem reka i okoline.
Kampanja Spasimo plavo srce Evrope sa partnerima Pravo na vodu i grupom Sačuvajmo planinske reke Kraljeva organizuje konferenciju sa ciljem da edukuje zaintresovanu javnost ovog dela Srbije o uticaju malih hidroelektrana, planovima za njihovu izgradnju, ali i da istražimo mogućnosti organizovanja za odbranu našeg zajedničkog neotuđivog prirodnog bogatstva - naših reka. Program: 18:00 - Otvaranje konferencije 18:10 - prof. dr Ratko Ristić, Dekan Šumarskog fakulteta, Univerzitet u Beogradu - Biološko bogatstvo reka Goča i Golije, prezentacija rezultata istraživanja u saradnji sa prof. Predragom Simonovićem sa Biološkog fakulteta u Beogradu. Mogućnost pitanja publike na kraju prezentacije. 19:00 - Film o rekama Balkana: Plavo srce Evrope - Dokumentarni film koji beleži lepotu balkanske prirode i dirljive priče o hrabrim ljudima koji stoje iza borbi protiv brana u regionu. Produkcija: Patagonija, 2018. Titl je obezbeđen na našem jeziku. 19:45 - Solidarno ili nikako - razgovor na temu zaštite reka sa aktivistima: Jelena Tot, Nebojša Kovandžić (Sačuvajmo planinske reke Kraljeva), Katarina Lević (Pravo na vodu), razgovor uređuje Iva Marković 20:15 - Razgovor sa publikom VAŽNO OBAVEŠTENJE: Zbog preporuka Kriznog štaba Republike Srbije za borbu protiv pandemije Koronavirusa, molimo vas da se pridržavate svih propisanih mera zaštite. Predvideli smo fizičku distancu za publiku te vas molimo da sedite na obeležnim mestima u Koncertnoj sali poslovnog centra Melos koja ima velike kapacitete. Za više informacija posetite https://covid19.rs/ . Čuvajmo jedni druge, zdravlje pre svega.
0 Comments
++ Povodom Svetskog dana muzike 21. juna, čak 40 umetnika iz regiona podržalo je kampanju Spasimo plavo srce Evrope za zaštitu reka na Balkanskom poluostrvu ++ Muzičari žele da alarmiraju ljude i doprinesu sprečavanju daljeg uništavanja prirode u njihovim matičnim zemljama. Darko Rundek iz Hrvatske, Rambo Amadeus iz Srbije / Crne Gore, Jelena Milušić iz Bosne i Hercegovine i Srđan Jevdjević, osnivač i pevač benda Kultur Shock (živi u SAD-u, poreklom iz Bosne i Hercegovine), samo su četiri od ukupno 40 poznatih umetnika iz balkanskih država koji podržavaju kampanju "Spasimo plavo srce Evrope". Oni su podigli glas za balkanske reke a protiv njihovog uništenja. Svaka reka i potok između Slovenije i Albanije praktično je u riziku da bude blokirana branom, preusmerena ili stavljena u cevi; preko 3000 novih hidroelektrana je u pripremi. Balkan i dalje čuva netaknuto divlje vodeno bogatstvo koje se ne može porediti sa Evropom. Ono se sastoji od reka koje slobodno teku, u kojima važne biljne i životinjske vrste pronalaze staništa koja su odavno nestala drugde u Evropi. Plavo srce Evrope i dalje kuca. Povodom Svetskog dana muzike koji se svake godine obeležava 21. juna, umetnici šalju svoje apele u kratkim video porukama.
Jelena Milušić: „Ako samo ostanemo po strani u tišini… zaslužili smo da se naše postojanje i opstanak dovedu u pitanje. Budimo ujedinjeni i recimo ne hidroelektranama na našim rekama! " Pogledajte Jelenin video Srđan Jevđević (Kultur Shock) dodaje: "Naši političari su kriminalci koji prodaju našu zemlju, deo po deo." Pogledajte Srđanov video
"Veoma smo zadovoljni što se toliko umetnika oglasilo. Potrebni su nam kako bi došli do još više ljudi i zaustavili ludilo od brana. Reke su mnogo više od pukog načina da se stekne profit. Uvek su nadahnjivale ljude na predivne pesme, slike i priče. Ko je ikada čuo za pesme o brani?" kaže Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje "Blue Heart" organizacije Riverwatch. "Umetnici širokoj javnosti predstavljaju ovu važnu temu srcem i emocijama i pokazuju odgovornost za prirodu koja tragično nedostaje lokalnim donosiocima odluka", kaže Annette Spangenberg, vođa projekta u EuroNatur-u. U narednom periodu objavićemo apele sledećih umetnika: Dževad Karahasan, Selma Alispahić, Marko Tomaš, Aida Čorbadžić, Rikardo Druškić, Martina Mlinarević Sopta, Dinno Kasalo, Selma Spahić, Mona Muratović, Faruk Šehić, Marko Feher, Mort, Haris Pašović, Selved Avdić, Orhan Maslo, Smirna Kulenović, Sead Sašivarević, Mario Knežović, Zdravko Cvjetković, Elma Tetaragić, Marija Šestić, Mevludin Sejmenović, Dado Džihan, Aleksandra Nina Knežević, Sanel Marić Mara, Sassja, Lala Raščić, Milutin Sretenović, Muhamed Kalatar , Mostar Sevdah Reunion, Emina Hodžić Adilović, Soraja Ćehić, Marina Mimoza, Basheskia, Ermin Bravo. Njihovi video zapisi će biti postavljeni na https://balkanrivers.net/en/artists Podrška proglasu "Naša voda, naše šume, naš vazduh - naša životna sredina" stiže sa svih strana. Danas je proglas podržala mreža 23 udruženja i pokreta pod nazivom "Pošumimo Vojvodinu", Prenosimo njihovu poruku u celosti:
"Mreža „Pošumimo Vojvodinu“ prihvata i bezrezervno podržava zahteve proglasa udruženja građana i građanskih pokreta, pod nazivom „Naša voda, naš vazduh, naše šume – naša životna sredina“. Kao aktivna ekološka udruženja i pokreti, imamo neposredna iskustva o višedecenijskom zanemarivanju životne sredine, u korist kratkoročnih, ekonomskih i drugih interesa. Takav odnos je i doveo do nagomilanih problema i veoma teškog stanja u životnoj sredini, koji su u proglasu navedeni. To je sramno svedočanstvo o zastrašujućim razmerama neodgovornosti, bezakonja i omalovažavajućeg odnosa države prema svojim građanima. Zahtevi proglasa su opravdani i, ukoliko se ispune, stanje se suštinski može promeniti. Naivno je verovanje ili nadanje da se ono što se sada događa na Staroj planini, Fruškoj gori, u Boru ili Vrbasu, neće u budućnosti ponoviti bilo gde u Srbiji, na nekim drugim rekama, šumama, ili u vazduhu. Itekako nas se tiče šta se događa u drugim zajednicama, tako da međusobnom podrškom i solidarnošću čuvamo i naše neposredno okruženje. „Pošumimo Vojvodinu“ je mreža udruženja i pokreta građana, osnovana u januaru 2020. godine u cilju većeg uticaja javnosti na donosioce odluka i razvijanja svesti javnosti o značaju očuvanja i unapređenja postojećih šuma i povećanja površina pod šumama u AP Vojvodini, o važnosti očuvanja šuma i pošumljavanja na zaštitu prirode, poljoprivredu, ekonomiju, te radi veće medijske vidljivosti činjenica u vezi pošumljavanja, kao i načina za rešavanje problema. Mreža okuplja 23 udruženja i pokreta građana: Pokret gorana Vojvodine, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Ekološki centar „Stanište“, Inženjeri zaštite životne sredine, Pokret gorana Novog Sada, NIDSBE „Josif Pančić“, Društvo mladih istraživača „Branislav Bukurov“, Pokret „Odbranimo šume Fruške Gore“, Udruženje za zaštitu šuma, Ekološki front, Dečja ekološka akademija, CEKOR, Ekološki pokret Vrbasa, Pokret gorana Sombora, Udruženje građana „Ekobečej“, Udruženje ekologa „EKOS“, Ekološko udruženje „Avalon“, Prirodnjačko društvo „Gea“, USR „Deliblatsko jezero“, Udruženje „Eko zona Kovin“, Udruženje građana „Aurora“, Eko centar „Tisa“, Ruralni centar „Sova“ Ako želite da podržite proglas, pišite nam na [email protected] Zaštita životne sredine je u Srbiji na marginama javnih politika i društvenog života. Dugotrajan nemar, bezakonje i neodgovornost nosilaca javnih funkcija na svim nivoima, doveli su nas do toga da je naša zemlja jedna od najzagađenijih u Evropi. Po podacima Fiskalnog saveta, po stanju u životnoj sredini značajno zaostajemo čak u odnosu na države srednje i istočne Evrope, sa kojima smo do skoro mogli da se poredimo. Javnu kanalizaciju koristi samo 62% stanovništva, dok više od 3 miliona ljudi još uvek koristi septičke jame. Nedostaje oko 10.400 kilometara kanalizacione mreže. Prečišćava se samo 12% otpadnih voda i potrebno je izgraditi 350 postrojenja za prečišćavanje. Godišnje oko 350 hiljada tona otpada završava na 1600 registrovanih divljih smetlišta, dok je neregistrovanih i više od toga. Čak i otpad koji se odnosi organizovano, odlaže se na 160 opštinskih deponija, koje ne ispunjavaju propisane uslove, tako da gotovo nema razlike gde će otpad završiti. Približno 2,5 miliona ljudi živi u oblastima sa prekomerno zagađenim vazduhom, koji sadrži barem jednu zagađujuću materiju u količini koja se može smatrati opasnom po zdravlje. Samo 7,63 odsto teritorije Srbije je pod zaštitom prirode, od planiranih 10%. Ali, zaštita se retko gde i kada suštinski sprovodi, tako da je gubitak biodiverziteta već primetan. Izvori vode se prodaju. Planinske reke uteruju se u cevi. Štete od suša, poplava i drugih posledica klimatskih promena iznose i do nekoliko stotina miliona evra godišnje, a Srbija nije u stanju da, pet godina nakon potpisivanja Pariskog sporazuma, napravi prve korake ka održivoj budućnosti. Vojvodina je jedna od najmanje šumovitih područja u Evropi. Nedostaje joj oko 170.000 hektara novih šuma. I pored toga, u Vojvodini se seku značajne površine, a novac iz fonda za šume, umesto za podizanje novih šuma, troši se za izgradnju šumskih puteva. Državne institucije umesto da sprovode propise i štite javni interes, otvoreno se stavljaju u zaštitu ekonomskih interesa bahatih pojedinaca. Zagađivači su razvili svest o nepostojanju posledica za svoje postupke, pa se u skladu sa time i ponašaju. Strategije zaštite životne sredine, i kada postoje, ne sprovode se. Samo u poslednjih devet godina, sve vlasti, na svim nivoima, bez ikakvih posledica su nenamenski potrošile pola milijarde evra naplaćenih od privrede i građana kroz eko-naknade, ne u zaštitu životne sredine, kako je propisano, već u druge svrhe. Budućnost sveta u kojem živimo nije svetla. Ekonomske krize izazvane sistemskom pohlepom, društvene krize izazvane nemilosrdnom eksploatacijom ljudi i prirode, klimatske promene, nedostatak pijaće vode, nepogode u poljoprivredi, pandemije, već su postale deo naše svakodnevice, a u budućnosti možemo samo očekivati da se stanje pogorša. Zato brinemo da li će se naša zemlja i naše društvo, u stanju u kakvom se nalaze, izaći na kraj sa iskušenjima. Alternativa svemu ovome može biti samo ozbiljna politika zaštite životne sredine, koja nije samo „ukras na reveru“, već pokretač promena, koji prožima sve društvene oblasti – privredu, poljoprivredu, energetiku, obrazovanje, kulturu, socijalnu politiku. Potrebna nam je politika koja će transformisati celo društvo u pravcu održivosti, pravičnosti, solidarnosti, cirkularne ekonomije, dugoročnog planiranja, gde će se zaštita životne sredine biti neupitni javni interes, a ne deo marketinga, biznis šema, ili političkog oportunizma. Kao odgovorni i zabrinuti stanovnici Srbije, zahtevamo od svih političkih i društvenih elita, i državnih institucija, hitno rešavanje problema u životnoj sredini. Zahtevamo:
Ako želite da podržite ovaj proglas, javite nam se na [email protected] Organizacije i inicijative koje su do sada podržale proglas:
|