Predstavljeni rezultati istraživanja “Ispod površine: Javno mnjenje o vodi i životnoj sredini”11/10/2021 Visok nivo zagađenja vazduha i vode, kao i upravljanje otpadom, za većinu građana Srbije jesu ključni problemi kada govorimo o životnoj sredini. Dok se najveći broj njih informiše putem društvenih mreža i podržava ekološke proteste, za ovakvu situaciju mahom krive sebe i institucije, a tek na trećem mestu industriju. Sve ovo su neki od zaključaka koji su proizašli iz istraživanja stavova građana o životnoj sredini “Ispod površine: Javno mnjenje o vodi i životnoj sredini” Organizacije za političku ekologiju Polekol koje možete pogledati ovde. Na konferenciji održanoj 8. novembra u Medija centru, na kojoj su i predstavljeni rezultati istraživanja, Iva Marković iz organizacije Polekol objasnila je da su građani u velikoj meri svesni zagađenja svoje okoline, a da je posebno interesantan podatak da odgovornost za to mahom preuzimaju na sebe.
Takođe, jedan od važnih podataka jeste i taj da većina građana smatra da Srbija ne upravlja adekvatno svojim vodnim resursima, protivi se njihovoj privatizaciji i ocenjuje da je bolje ulagati u preventivu kako bi se izbegli ekološki problemi. Mnogi od njih podržavaju inicijativu za ustavnu i zakonsku zaštitu voda kao javnog dobra i pitke vode kao ljudskog prava.
Društvene mreže jesu ključni izvor informacija o stanju životne sredine, kao i razgvori ljudi sa svojim prijateljima ili poznanicima. Mediji ovde zauzimaju sekundarnu ulogu, ali među njima primat imaju televizije sa nacionalnom prekvencijom.
On je takođenaveo da se u istraživanju pokazalo da su ispitanici iz Beograda informisaniji i spreminiji da se angažuju oko ovih pitanja, ali i da imaju najmanje poverenja u institucije. Novinarka Centra za istraživačko novinartsvo Srbije (CINS) Dina Đorđević podelila je i svoje iskustvo sa terena gde je, baveći se ekološkim problemima, došla do zaključka da su ljudi zapravo “prinuđeni” da budu dobro informisani o svojoj životnoj sredini.
0 Comments
Protiv privatizacije instituta "Jaroslav Černi" 25.000 ljudi, za privatizaciju 7 direktora11/9/2021 Preko 25 000 građanki i građana do sada je potpisalo peticiju koju je juče grupa organizacija predala Ministarstvu privrede protiveći se spornoj privatizaciji Instituta za vodoprivredu “Jaroslav Černi”.
Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” sledeće godine obeležava 75 godina postojanja. U susret jubileju, ova vodeća naučnoistraživačka organizacija u oblasti zaštite voda u Srbiji i jedna od najuglednijih takvih organizacija u regionu biće privatizovana. Tačnije, prema informacijama dostupnim javnosti, 92% akcija koje su do sada bili u vlasništvu države Srbije, mogu preći u ruke konzorcijumu koji je okupio Milenijum tim, kompanija koja se bavi izgradnjom hidrotehničkih objekata, infrastrukturnih objekata, specijalnim radovima, konsaltingom i građevinskim inženjeringom. Pomenuta firma je, između ostalog, angažovana na izgradnji ”Beograda na vodi”, dobila je i 10 miliona evra bespovratne pomoći od države za kupovinu Vranjske banje, dok se pominje i kao mogući izvođač izgradnje beogradskog metroa. Nije, međutim, u potpunosti jasno koji je konkretan razlog za privatizaciju. Svakako to nije loša finansijska situacija, jer Jaroslav Černi, kako je i generalni direktor Dejan Divac potvrdio, posluje u plusu. Institut Jaroslav Černi učestvovao je u izgradnji najvažnijih hidrotehničkih objekata i sistema na ovim prostorima i nastavlja da učestvuje na sličnim projektima. Institut zapošljava 235 (većinom) visoko obrazovanih radnika, stručnjaka u oblastima kojima se bave. Svojim naučnim analizama i stručnim rešenjima treba da garantuje odgovorno upravljanje vodama na teritoriji cele Srbije. Zbog čega se onda insistira na privatizaciji? U Javnom pozivu za prikupljanje ponuda koje je u maju objavilo Ministarstvo privrede, kvalifikacioni uslovi za kupovinu Instituta bodu oči. Naime, jedini kvalifikacioni uslov za ponuđače koji je Ministarstvo navelo je visina ponude. Ukratko, ko god da ponudi najviše novca dobija Institut da s njim radi šta mu je volja. Budući da se Milenijum tim ne bavi naučnoistraživačkim radom, postavlja se pitanje zašto bi takvoj firmi bilo u interesu da kupi naučni institut? Možda zato što bi na taj način olakšali sebi pribavljanje saglasnosti za izvođenje radova upitnih za kvalitet vodosnabdevanja Republike Srbije? Prodajom bi se stručno znanje direktno stavilo u funkciju privatnog interesa, čime se ugrožava stručnost, nezavisnost i integritet Instituta i pravo svih nas na pitku vodu i bezbednu životnu sredinu. Milenijum tim je, navodno, rukovodstvu Instituta ponudio formiranje konzorcijuma u kojem bi pored te kompanije bili i generalni direktor Dejan Divac i šest izvršnih direktora koji bi učestvovali sa ukupno 30% u tom konzorcijumu. Po Divčevim rečima, to znači da bi njih sedmorica sa Milenijum timom “srazmerno delila efekte uspeha i neuspeha budućeg poslovanja, što istovremeno znači i obavezu srazmernog ulaganja”. Ovo, iako nije zakonom zabranjeno, u najmanju ruku je problematično i budi osnovanu sumnju na nečiste radnje, imajući u vidu projekte koje Institut realizuje i koji ga tek očekuju, kao i opšte stanje nezavisnih institucija u zemlji. Povrh svega, na osnovu Zahteva za pristup informacijama od javnog značaja upućenog Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, dobili smo informacije koje pokazuju da proces privatizacije nije sproveden u skladu sa Zakonom o nauci i istraživanjima, članu 57. Naime, obaveza Ministarstva prema ovom zakonu bila je da izradi poseban program na osnovu kog se privatizuje Institut, a koji bi bio upućen Vladi RS na usvajanje, i koji se izrađuje na osnovu mišljenja Nacionalnog saveta za naučni i tehnološki razvoj, posebnog tela u okviru Ministarstva. Ovo je moralo da prethodi procesu privatizacije. Prema odgovoru Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvo nije pripremilo materijal za Nacionalni savet za naučni i tehnološki razvoj na osnovu kog bi ovo telo donelo mišljenje, niti je izradilo poseban program na osnovu kog bi se “Jaroslav Černi” privatizovao. Vezano za zahtev grupe organizacija i pojedinaca, da se Institut “Jaroslav Černi” proglasi institutom od strateškog interesa, što bi ograničilo njegovu privatizaciju na 49%, Ministarstvo je u odgovoru na Zahtev pristupu informacijama od javnog značaja navelo da nije pripremalo nikakav dokument kojim bi se ovo sprovelo u delu. Konačno, po ko zna koji put postavljamo pitanje: zašto nadležni organi Republike Srbije rade protivno interesu svojih građana, a u skladu sa željama privatnih kompanija i pojedinaca koji bi da ekspolatišu naša javna dobra? Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti MASA Inicijativa Pravo na vodu Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu RERI Organizacija za očuvanje prirode i životinja – OSNA Organizacija za političku ekologiju Polekol u ponedeljak, 08.11.2021. godine od 12 časova održaće konferenciju za štampu pod nazivom „Ispod površine: Javno mnjenje o vodi i životnoj sredini“ na kojoj će predstaviti rezultate istraživanja stavova stanovništva o navedenoj temi.
Na globalnim pregovorima o klimi u Glazgovu predstavljao nas je Predsednik Republike Srbije sa proklamovanom odlučnošću da se krene putem realizacije tzv. „zelene agende“ i porukom da „ako čovečanstvo izgubi bitku za životnu sredinu, neće ništa ostati za našu decu“. U Srbiji su ugrožavanje vodnih dobara i zagađenje životne sredine u poslednjih nekoliko godina postali jedna od najvažnijih pitanja koje brinu i mobilišu stanovništvo. Iscrpljujući mehanizme institucionalnog delovanja, širom žemlje niču inicijative i borbe, a ekološke organizacije se okreću građankama i građanima za podršku. Nakon dugog perioda nebrige i zanemarivanja, sa najvišeg političkog vrha stižu različite poruke – od relativizacije nivoa zagađenja, preko opravdanja zagađenosti posledicama ekonomskog rasta, do najava potpunog zaokreta ka zaštiti životne sredine kao prioritetu. Zanimalo nas je kako javnost zaista vidi ovu temu i zato smo uz podršku agencije ProPozitiv izradili istraživanje javnog mnjenja koje ćemo predstaviti na konferenciji. Neka od pitanja na koje ćemo dati odgovor jesu: ➔ Kako građani/ke ocenjuju zagađenje životne sredine i vodnih dobara, koji su po njima najveći problemi a šta vide kao rešenja? ➔ Ko je po njima najodgovorniji za zagađenje a kome najviše veruju? ➔ Kako delaju a kako se informišu? Na ova, i druga pitanja odgovore će dati govornici/ce: ● Iva Marković, Organizacija za političku ekologiju Polekol ● Vujo Ilić, Institut za filozofiju i društvenu teoriju ● Dina Đorđević, Centar za istraživačko novinarstvo Srbije Moderatorka: Žaklina Živković, Organizacija za političku ekologiju Polekol |