Priznanje “Zeleni list” uručeno je inicijativi Pravo na vodu za aktivnosti na zaštiti vodnih dobara u Srbiji. Svojim aktivnostima, Inicijativa Pravo na vodu značajno je doprinela očuvanju vodnih dobara ali i informisanju građana o stanju na terenu povodom aktuelnosti vezanih za teme voda, od prerade otpadnih voda preko vodosnadbevanja i kvaliteta vode za piće do izgradnje štetnih projekata na vodotokovima. Dodeljivanje priznanja “Zeleni list” je jedna od najznačajnijih i najstarijih ekoloških akcija u Srbiji i orgnizuje se već 38 godina na iniciajitivu Radio Beograda 2 i Pokreta gorana Vojvodine. Ovo priznanje dodeljuje se pojedincima i organizacijama za napore usmerene ka zaštiti i očuvanju životne sredine u Srbiji. Uz “Zeleni list” dodeljuje se i “Crni list” koji se uručuje najvećim zagađivačima. Pored inicijative pravo na vodu, ovogodišnji dobitnici priznanja “Zeleni list” su i organizacije “Stop kafileriji”, “Eko straža”, “ Podrinjski antikorupcijski tim”, “Eko- Pančevački rit”, “Udruženju Ekomar”, “Balkan Green Energy News”, emisiji “Marka Žvaka”, Dragani Arsić, Ramo(u) Tahirović i Nebojši Bati Joksiću. Priznanja Zeleni i Crni list akcije "Tražimo zagađivača godine i zaštitnike godine", uručena su u Ekološkom centru "Radulovački" u Sremskim Karlovcima.
U akciji su i ove godine, kao predlagači, učestvovali pojedinci, organizacije i institucije iz cele Srbije, kao i veliki novinarski žiri, sastavljen od novinara ekoloških rubrika medija širom zemlje.
0 Comments
Zrenjanin, 29. maj 2021 - Zrenjaninci već punih 17 godina nemaju ispravnu vodu za piće, a brojni pokušaji i inicijative kako bi se građanima omogućilo korišćenje jednog od najvažnijih prirodnih resursa nisu zaživeli, što upućuje na nedostatak političke volje i nepostojanje sistema da se ovaj problem reši, zaključak je debate “Fabrika žednih – slučaj zrenjaninskog postrojenja za preradu vode“. Debatu, u okviru koje je predstavljena istoimena studija slučaja, organizovali su inicijativa Građanski preokret iz Zrenjanina i Pravo na vodu iz Beograda, uz podršku Crte. Od 2004. godine zvanično je zabranjena upotreba vode iz gradskog vodovoda zbog prekomerne koncentracije arsena. Zbog toga Zrenjaninci dnevno prosečno potroše 20 hiljada evra na kupovinu flaširane vode, dok oko 80 hiljada građana redovno plaća neispravnu vodu. Posledice u najvećoj meri pogađaju one koji su najviše ugroženi, pa tako oni koji nemaju finansijskih mogućnosti za flaširanu vodu koriste vodu iz vodovoda i time ugrožavaju svoje zdravlje. Stanje dodatno pogoršava činjenica da u celom gradu postoje samo dve česme sa bezbednom vodom. “Problem je kada mi građanski aktvisti treba da dajemo odgovor na stručna pitanja, to je pokazatelj nedostatka institucija. Da one postoje i da rade svoj posao mi bismo imali odgovore na sva pitanja”, izjavio je Dušan Kokot, predsednik organizacije Građanski preokret iz Zrenjanina. “Problem pijaće vode u Zrenjaninu nije rešen jer nije rešeavan sistemski tj. u njegovo rešavanje nikada nije bila uključena država, koja bi najvećim delom finansirala taj projekat i kontrolisala realizaciju projekta, kao i relevantne institucije i pojedince koji su uključeni”, naglasila je Miroslava Pudar, novinarka Danas-a. Iako su u više navrata potpisivani ugovori sa različitim inostranim firmama kako bi se izgradilo postrojenje za prečišćavanje vode, problem nije rešen. Najveći pomak je poslednji ugovor sklopljen 2015.godine sa italijanskom i beogradskom kompanijom koje su izgradile novu fabriku. Fabrika je više puta kretala sa probnim radom, da bi definitivno 2020.godine bilo stopirano vodosnabdevanje gradskog vodovoda zbog različitih pravnih problema i nekvalitetne vode koja dolazi iz postrojenja. “Ljudi prosto piju tu vodu, piju je zato što nemaju novca da kupe flaširanu vodu, jer su im predaleko te dve česme gde bi se točila ispravna voda za piće i često je piju jer su dobijali informacije od političkih aktera da to nema veze i da Zrenjaninci piju tu vodu godinama”, dodala je Iskra Krstić, predstavnica inicijative Pravo na vodu iz Beograda. Zrenjaninici već godinama svedoče netransparentnom procesu izgradnje fabrike. Tokom 2020. godine tri gradska funkcionera su privedena, jer su osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja, procesa javne nabavke i položaja odgovornog lica u vezi sa izgradnjom fabrike. “Zamolio bih građane da izvrše ozbiljan pritisak na donosioce odluka da zaposle mlade, školovane ljude. Mi imamo fakultete koji školuju ozbiljan kadar! Moramo pojačati kadar. Bez toga komunalna delatnost neće ništa uraditi i neće nam značiti ni pare ni krediti”, zaključio je dr Vladimir Pavićević, docent na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Prema oceni JKP “Vodovod i kanalizacija”, ova fabrika trenutno ne ispunjava nijedan od 34 tehničkih uslova kako bi konačno počela s radom. Građani se nadaju da neće dočekati punoletstvo ove priče, iako rešenje nije na vidiku. Celokupna studija slučaja u kojoj je analiziran zrenjaninski problem je dostupna na sledećem link-u. Podrži inicijativu za proglašenje Bare Reva prirodnim dobrom, koju pokreću udruženja UG Bela čaplja, UG Kotež i UG Komšija Krnjača zbog nezakonitog odlaganja otpada u ovom rezervatu prirode!
U Revi je trenutno u nastajanju nelegalna deponija izmešanog građevinskog otpada po nalogu JKP Gradska Čistoća. Otpadom je za sada zatrpano preko 20 hektara šume. Nijedna procedura za adekvatno uključivanje javnosti i vođenje adekvatne javne rasprave kada je u pitanju tema od ovakvog značaja za javni interes nije ispoštovana, budući da stanovnici Krnjače nisu bili adekvatno obavešteni o planovima da se na ovom mestu izgradi postrojenje za preradu šuta, niti je postavljena tabla s informacijama o radovima. Na delu je kršenje zakona Republike Srbije i brojnih međunarodnih konvencija na koje se Srbija obavezala, kao i direktno ugrožavanje javnog interesa kroz dalje uništavanje prirodne sredine! Meštani i članovi brojnih ekoloških udruženja od petka neprekidno blokiraju prilaz kod Bare Reva u Krnjači i ne dozvoljavaju kamionima da nasipaju građevinski otpad. Bara Reva je stanište 150 vrsta ptica i važan element u zaštiti naselja s leve strane Dunava od poplava. U Revi je i stanište strogo zaštićene vrste orla belorepana, kao i vidri i belog lokvanja koji uživa međunarodnu zaštitu. Imajući u vidu sve ovo lokalna udruženja pokreću Inicijativu za proglašenje Bare Reva prirodnim dobrom – prirodnim staništem u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Građanske inicijative vas pozivaju da nam se pridružite i svojim potpisom date podršku ovoj inicijativi jer verujemo da se samo zajedno možemo izboriti protiv sistemskog uništenja prirode i kršenja zakona! Molimo vas da do četvrtka, 27. maja do 17h na mejl [email protected] potvrdite da vaše udruženje podržava ovu Inicijativu. Organizacija Građanski preokret iz Zrenjanina i inicijativa Pravo na vodu iz Beograda, uz podršku Crte, organizuju debatu i predstavljanje studije slučaja “Fabrika žednih – slučaj zrenjaninskog postrojenja za preradu vode“, u subotu, 29. maja 2021. godine u 18 časova. Debata će biti održana na Gradskom trgu u Zrenjaninu.
Nedostatak pijaće vode u Zrenjaninu je problem sa kojim se građani suočavaju još od 2004. godine. I pored brojnih pokušaja da izgradnjom fabrike i postrojenja za prečišćavanje vode Zrenjaninci dobiju ispravnu pijaću vodu, do danas ovaj problem nije rešen. Nadamo se da Zrenjanin neće dočekati punoletstvo ove priče, uz želju da se ovakvi ili slični slučajevi više ne ponove ni u jednom gradu u Srbiji. Kroz razgovor, pokušaćemo da odgovorimo na pitanja kao što su: kada Zrenjaninci mogu da očekuju da dobiju pijaću vodu, kakva je sudbina izgrađene fabrike, u kojoj meri posledice pogađaju građane, kao i ko je sve odgovoran za problem koji traje skoro dve decenije? O dugogodišnjem problemu u Zrenjaninu i izrađenoj studiji slučaja će govoriti:
Biće obezbeđen livestream prenos debate na fejsbuk stranici Crte, Građanskog preokreta i Prava na vodu. Inicijativa Pravo na vodu i Organizacija za političku ekologiju Polekol tokom maja posetile su Kraljevo, grad na čijoj se teritoriji planira izgradnja čak 52 mini hidrocentrale što preti da ugrozi prirodna dobra ovog kraja kao i dobrostanje njegovih stanovnika. Kako je prepoznata potreba da se ova tema dalje aktuelizuje kod lokalne zajednice kao i dalje umrežavanje aktivista, građana i umetnika iz regiona, u petak, 7. maja, na Gradskom šetalištu pored reke Ibar, organizovana je izložba karikatura pod nazivom “Mini hidroelektrane- maksi razaranje” u saradnji sa organizacijom Čuvari Šare u okviru kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”. Na izložbi su bili izloženi radovi karikaturista iz zemalja širom sveta, a koji na duhovit način predstavljaju sav apsurd projekata derivacionih mini hidrocentrala prikazujući širok opseg njihove destrukcije i negativnih posledica koje imaju kako po prirodu tako i po stanovnike predela u kome se takvi projekti sprovode.
petak, 07. maj 2021. od 18h, Gradski kej Kraljevo, kod Eko kuće
Organizacija Čuvari Šare i inicijativa Pravo na vodu u okviru kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope pozivaju vas na otvaranje izložbe Mini hidroelektrane - maksi razaranje i performans Prokleta brana autorke Lale Raščić. Odabrane karikature sa međunarodnog konkursa Mini hidroelektrane – maksi razaranje na kome je pristiglo preko 300 radova iz svih krajeva sveta, uz zdravu dozu crnog humora pokazuju koliko pogubne posledice mini hidroelektrane mogu imati po prirodu i univerzalnost borbe ljudi za zaštitu reka. Pripovedački performans Prokleta brana je fantastična ljubavna priča sa prepoznatljivim motivom poplave, ispričana kroz društveno-političke konotacije, utemeljene na istraživanju stvarnih lokacija i događaja u regiji i bosanskohercegovačke tradicije usmene književnosti. Kraljevo sa okolinom i njihova prirodna dobra ugroženi su Prostornim planom kojim je predviđena izgradnja čak 52 minihidrocentrale od kojih je 10 već izgrađeno. Na teritoriji opštine se nalazi Specijalni rezervat prirode Goč-Gvozdac, Park prirode Golija i Rezervat biosfere Golija-Studenica koji su zaštićeni upravo zbog vrednosti reka i potoka, šumskih ekosistema, biološke raznovrsnosti i pejzaža jedinstvene lepote. Ovi predeli su stanište stotine vrsta ptica i riba a dom su zaštićenim vrstama drveća i drugih biljnih i životinjskih vrsta. Samo Brezanska reka ima oko 110 evidentiranih izvorišta vode. Veliku vrednost imaju i vodotookvi koji nisu formlano zaštićeni i ona se ogleda ne samo u njihovoj važnosti za ekosistem već i značaju koje imaju za ljude koji žive pored njih i koji ove vode koriste za vodnosnadbevanje, napajanje stoke i navodnjavanje njiva, ali i za planinarenje, odmor i održivi turizam. Sprovođenjem prostornog plana Grada Kraljeva sva ova prirodna bogatstva i dobrostanje ljudi mogli bi biti nepovratno uništeni. VAŽNO OBAVEŠTENJE: Događaj je na otvorenom, a molimo vas da se svakako pridržavate svih propisanih mera zaštite - fizičke distance i nošenja maski. Čuvajmo jedni druge, zdravlje pre svega.
Prostorni plan se izrađuje u trenutku kada još uvek ne postoji nacionalni Plan razvoja, koji treba da definiše prioritete razvoja Republike Srbije i sa kojim Prostorni plan treba da bude usklađen. Plan razvoja još uvek nije donet, pa se postavlja pitanje svrsishodnosti izrade Prostornog plana. U nedostatku jasno postavljenih prioriteta razvoja, neprihvatljivo je zasnivanje Prostornog plana na podacima i dokumentima koji su istekli ili jednostavno - ne postoje. Na primer, u Prostornom planu se navodi da on sadrži i prioritete Nacionalnog investicionog programa do 2025. godine iako, prema zvanično dostupnim informacijama, Vlada Republike Srbije nikada nije usvojila ovakav dokument.
U nedostatku šireg društvenog dijaloga o Prostornom planu, organizacije civilnog društva i stručnjaci su započeli analizu i konsultacije o ovom dokumentu. Tim povodom će u četvrtak 29. aprila u 12 časova biti organizovan onlajn javni događaj, tokom kog će svi zainteresovani građani i građanke moći da čuju ključne nalaze analize Prostornog plana, ali i da podele svoje mišljenje i komentare. Pozivamo vas da nam se priključite tom prilikom, a sva obaveštenja o održavanju samog događaja biće dostupna OVDE. Pozivamo i širu javnost, stručnjake, druge organizacije i građane da se upoznaju sa sadržajem Prostornog plana, pošalju svoje komentare na predstavljena dokumenta do 5. maja 2021. godine. Komentari se mogu dostaviti jedinicama lokalne samouprave ili direktno Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Sektoru za prostorno planiranje i urbanizam, na adresi Nemanjina 22-26, 11000 Beograd, kao i putem elektronske pošte na adresu [email protected]. Javnost će moći da preuzme i u svoje ime pošalje i komentare koje su organizacije civilnog društva i stručnjaci pripremili tokom analize Prostornog plana. Komentari se mogu preuzeti OVDE. Beogradska otvorena škola, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Ministarstvo prostora, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI, Centar za istraživanje biodiverziteta, Organizacija za političku ekologiju Polekol, Inicijativa Pravo na vodu, Svetska organizacija za prirodu WWF Adria, Mladi istraživači Srbije, Centar za ekologiju i održivi razvoj - CEKOR, Društvo arhitekata Novog Sada, Inženjeri zaštite životne sredine, Nova planska praksa. Napori da se svim građanima i građankama omogući dostupna i čista pijaća voda, te zaustavi zagađenje otpadnim vodama, od ogromnog su značaja za društvo. Nakon nekoliko decenija zanemarivanja donosioci odluka na nacionalnom i lokalnom nivou prepoznali su važnost problema. U političkim programima kao i u postupcima izvršne vlasti može se videti povećano delovanje na širokom polju zaštite životne sredine, ali i obećanja da će građanima biti omogućeno konkretno pravo na bezbednu vodu. Na primeru Zrenjanina oslikava se sva opasnost od klijentelizma, investitorski skrojenih zakona i nepostojanja sistema vladavine prava i pravne sigurnosti. Posledice, naravno, najviše pogađaju one koji su odveć ugroženi. Veliki broj onih koji nemaju novca za flaširanu vodu koriste vodu iz vodovoda i time ugrožavaju svoje zdravlje. Ove godine obeležena je neslavna 17. godišnjica otkad je sanitarna inspekcija zabranila vodu iz gradskog vodovoda za piće i pripremu hrane.
Organizacija za političku ekologiju Polekol i inicijativa Pravo na vodu izradili su u saradnji sa CRTA studiju slučaja koja daje hronologiju ovog problema, u želji da se problem sa pijaćom vodom u Zrenjaninu konačno reši. Ovo je takođe upozoravajuća priča i za sva ostala mesta u Srbiji, šta može da se desi kada korupcija i privatni interes nadvladaju javni. Kompletno istraživanje preuzmite ovde: Fabrika žednih. Inicijativa Pravo na vodu i organizacija za političku ekologiju Polekol održale su promociju nove studije o planovima za prečišćavanje otpadnih voda prestonice pod nazivom "Bistra slika voda Beograda". Ovo istraživanje rađeno je sa namerom da pruži sistematičan pregled javno dostupnih informacija o toku i ishodu pregovora o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda „Veliko selo”, vođenim sa kompanijom China Machinery Engineering Corporation, kao i prikaz planskog okvira izgradnje ovog postrojenja, čija je izrada trajala paralelno sa tokom navedenih pregovora. PPOV „Veliko selo” je najveće od 11 planiranih postrojenja, koja bi trebalo da omoguće prečišćavanje 80% otpadnih voda Beograda. Izgradnjom postrojenja Beograd bi prestao da bude jedina evropska prestonica koja otpadne vode izliva direktno u svoje reke i neposrednu okolinu. O problemima u vezi sa izgradnjom fabrike govorila je glavna istraživačica, arhitektica i urbanistkinja Ksenija Radovanović. Ona je ukazala na to da je javnost o planiranju, ugovaranju i izgradnji postrojenja bila obaveštavana gotovo isključivo putem medija. I javnost i potencijalni komercijalni partneri su, pokazuje istraživanje, ostali uskraćeni za mogućnost učešća u procesima odlučivanja o tehnologiji postrojenja, finansiranju projekta i rokovima izgradnje, a pregovori su vođeni sa samo jednim partnerom kome je posao i poveren. Branislav Denis Božović, hidrogeolog i nekadašnji sekretar za zaštitu životne sredine grada Beograda, je uputio publiku u ekološke i zdravstvene aspekte značaja prečišćavanja otpadnih voda. On je upozorio na to da ne smemo zanemarivati njihov štetan uticaj ni u kom smislu. Kako kaže, za opštu javnost najupadljiviji znak zagađenja neprečišćenim otpadnim vodama predstavlja njihov neprijatan izgled i miris, koji se prečesto prenebregavaju i smatraju sekundarnim pitanjem estetike ambijenata. Njih bi, međutim, trebalo tumačiti kao ozbiljan signal za opasnost, simptom prisustva čestica koje mogu izrazito nepovoljno delovati na zdravlje ljudi i živog sveta. Božović smatra da javnost nije dovoljno upućena u problematiku zaštite životne sredine i da bi trebalo raditi na povećavanju učešća građana u planiranju i odlučivanju, kao i na očuvanju postojećih prirodnih i stvorenih resursa. Čedo Maksimović, ekspert za upravljanje vodama i zaštitu životne sredine, je objasnio koliko skupo može da košta pogrešan izbor tehnologije. Kao jednu od ključnih karakteristika savremene tehnologije naveo je decentralizovanost sistema, zahvaljujući kojoj se može štedeti na prostoru, izgradnji i održavanju infrastrukture te energentima koji se troše na transport otpadne i prečišćenih voda. Savremeni sistemi dugoročno štede i novac. Kod nas će se, ipak, najverovatnije ugrađivati zastarela tehnologija, i to ne samo u Velikom selu. U Srbiji je potrebno između 250 i 300 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Maksimović, profesor emeritus Imperijal koledža, apelovao je na predstavnike republičke vlasti i lokalnih samouprava, kolege i građane da dobro razmisle o izboru postrojenja u korist dugoročnog boljitka za građane i životnu sredinu. Događaj je bio prenošen uživo preko Facebook stranice Pravo na vodu u ponedeljak, 19. aprila, a moderator je bio Milan Zlatanović iz Polekola. Snimak možete pogledati ovde. Publikacija “Bistra slika voda Beograda” je nastala u okviru projekta Beogradske otvorene škole „Zeleni inkubator“, koji se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije, Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom i Fondacije Fridrih Ebert. Stavovi i mišljenja autora izneti u publikaciji ne predstavljaju zvanične stavove Evropske unije, Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom, Fondacije Fridrih Ebert ni Beogradske otvorene škole, i za njih je isključivo odgovoran Polekol. // english below
Desnica se već dugo povezuje sa negiranjem klimatskih promena i opravdavanjem industrijskog zagađenja. Međutim, izgleda da se ova retorika menja, a pitanja zaštite životne sredine pojavljuju se kao centralna za desničarsku politiku. Na Zapadnom Balkanu, ekološki problemi se pojavljuju kao mobilizatorski faktor različitih političkih aktera i društvenih pokreta. Teme koje tradicionalno okupiraju progresivni zeleni, sada dolaze u fokus populističke desnice, otvarajući nova polja za dopiranje do i angažovanje inače politički pasivnih građana. Predvođene neodrživom reindustrijalizacijom, rastom u građevinskom sektoru i novim, često stranim ulaganjima u rudarstvo, fosilna goriva, zauzimanje zemljišta i uništavanje prirode, pretnje po životnu sredinu sve više mobilišu građane na talasu protivljenja vladajućim elitama. Uočivši gubitak EU perspektive i povećanu post-činjeničnu krizu tokom pandemije, desnica ne propušta svoju šansu. Borba za prirodu često je oslikana nacionalističkim i tradicionalističkim narativima. S druge strane, čini se da zeleni i levica ne idu u korak sa ovakvim razvojem događaja, slabih sposobnosti da ponude kredibilne alternative često populističkim narativima lokalnih pokreta. Inicijative civilnog društva za zaštitu životne sredine i organizacije za društvenu pravdu i ljudska prava nisu dovoljno povezane i njihovo znanje i iskustva su atomizovani. Pored toga, mnogi akteri insistiraju na tome da je životna sredina suštinski apolitično pitanje, optužujući jedni druge za “preotimanje“. Ovi procesi se ne dešavaju samo na Zapadnom Balkanu, ali postoje važne specifičnosti vezane za noviju istoriju i genealogiju zelenog pokreta. U kontekstu zamagljene EU perspektive za Zapadni Balkan, i u odsustvu jakih zelenih i levih alternativa, da li će desničarski populizam uspeti da prisvoji temu ekološke pravde? Kako se progresivnim snagama može pomoći da povedu u ekološkim borbama? Ovaj razgovor otvara jedno od mnogih važnih pitanja o budućnost zelene politike u Evropi. Zadovoljstvo nam je da ovom prilikom predstavimo i prevode na naš jezik publikacija sa širom analizom političke ekologije iz perspektive zelenih - dva izdanja Green European Journal: A World Alive: Green Politics in Europe and Beyond i 2049: Open Future. Govornici: Balša Lubarda je ekološki sociolog specijalizovan za komunikaciju u zaštiti životne sredine, radikalizam, desničarsku politiku i političke ideologije. U Centru za analizu radikalne desnice je doktorski saradnik i šef Jedinice za istraživanje ideologije, a takođe je član Inicijative za emancipatornu ruralnu politiku (Evropska sekcija). Njegova istraživanja su objavljena u recenziranim časopisima kao što su Environmental Values, Sociologia Ruralis i neakademskim medijima, uključujući New Eastern Europe, Fair Observer, Open Democracy, Undisciplined Environments, Altre Economia itd. Damir Zejnulahović je istraživač-saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju i doktorand sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Fokus njegovih istraživačkih interesovanja su politička sociologija, sociologija znanja, kritika ideologije i analiza razvoja kapitalističkog svetskog sistema. Iva Marković je aktivistkinja za zaštitu životne sredine i istraživačica političke ekologije iz Beograda. Trenutno je fokusirana na vodu kao javno dobro i na alternativne politike održivog upravljanja prirodnim resursima. Interesuju je zajednička dobra (commons), društveni aspekti klimatskih promena, pravedna energetska tranzicija i ekofeminizam. Koosnivačica je inicijative Pravo na vodu, organizacije za političku ekologiju Polekol, mreže žena za životnu sredinu i aktivna je u kampanji Spasimo plavo srce Evrope protiv malih hidroelektrana na Balkanu. Moderatorka: Aleksandra Tomanić, izvršna direktorka European Fund For Balkans i Ujedinjeni Balkan za čist vazduh Praktične informacije: Registracija putem Zoom platforme je otvorena ovde: https://us02web.zoom.us/.../tZMtceyuqDotHdBOhZUOcp3TpxmPt... Simultano prevođenje sa BHS na Engleski jezik biće obezbeđeno za ovaj događaj. ----------------- The right-wing has for a long time been associated with climate denial and justifications of industrial pollution. However, this rhetoric seems to be changing, and environmental issues are becoming central to right-wing politics. In the Western Balkans, environmental problems are emerging as a mobilizing factor across different political actors and social movements. Issues that are traditionally claimed by the progressive greens, are now coming into focus of the populist right, opening new fields for reaching and engaging otherwise politically passive citizens. Driven by the unsustainable re-industrialization, the growth in the construction sector, and new, often foreign investments in mining, fossil fuels, land grabs and destruction of nature, environmental threats are ever more mobilizing the citizens on the anti-establishment wave. Catching sight of the loss of the EU perspective and the increased post-truth crisis during the pandemic conditions, the right wing is not missing their chance. The struggle for nature is often painted with nationalist and traditionalist narratives. On the other hand, the greens nor the left do not seem to be keeping pace with these developments, appearing unfit to offer credible alternatives to often populist narratives of the local grassroots movements. The environmental civil society initiatives, and the social justice and human rights organizations, are not connected enough, and their knowledge and experiences are atomized. In addition, many actors are insisting that the environment is intrinsically an apolitical issue, accusing each other of "hijacking" it. These processes are not only happening in the Western Balkans, however there is an important specific context related to the recent history and genealogy of the green movement. In the context of a blurred EU perspective for the Western Balkans, and in the absence of strong green and left alternatives, will the right wing populism succeed in appropriating the topic of environmental justice? How can the progressive forces be enabled to take the lead in environmental struggles? The discussion is opening one of the important questions of many about the future of green politics in Europe. We are happy to use this opportunity to present Serbian translations of the publications with extended analysis of political ecology from the greens perspective - the Green European Journal editions: A World Alive: Green Politics in Europe and Beyond and 2049: Open Future. Speakers: Balša Lubarda is an environmental sociologist specializing in environmental communication, radicalism, right-wing politics and political ideologies. He is also a Doctoral Fellow and the Head of Ideology Research Unit at the Centre for Analysis of the Radical Right, as well as a member of the Emancipatory Rural Politics Initiative (European branch). His research has been published in peer-reviewed journals such as Environmental Values, Sociologia Ruralis and other non-academic outlets, including New Eastern Europe, Fair Observer, Open Democracy, Undisciplined Environments, Altre Economia etc. Damir Zejnulahović is a research assistant at the Institute of Philosophy and Social Theory and a PhD student of sociology at the Faculty of Philosophy of Belgrade University. The focus of his research interests are political sociology, sociology of knowledge critique of ideology and the analysis of the development of the capitalist world system. Iva Marković is an environmental activist and researcher in political ecology from Belgrade. Her current focus is on water as a common good, and alternative policies for sustainable governing of natural wealth. Her interests are in commons, natural resources management, social impact of climate change, degrowth, just energy transition and ecofeminism. She is involved in organizing left and green actors and networking inside the environmental movement. She is a co-founder of Right to Water (Pravo na vodu) initiative, organization for political ecology Polekol, Women For Environment network, and active in the Save the Blue Heart of Europe campaign against small hydro projects in the Balkans. Moderator: Aleksandra Tomanić, Executive Director European Fund for Balkans/ Balkans United for Clean Air Practical information: Registration via Zoom platform is now open here: https://us02web.zoom.us/.../tZMtceyuqDotHdBOhZUOcp3TpxmPt... Simultaneous interpretation BHS - English will be provided for this event. |